OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ovog puta, govorimo o studiranju u Beču. Naša sagovornica bila je Andrijana Paljušević, koja se usavršava u oblasti Međunaronih studija i koja je jedna od lokalnih koordinatorki za Austriju.

Kakvo je njeno iskustvo sa studija u ovom gradu i zbog čega bi ga ona preporučila drugima, možete čitati u nastavku.

Kako si se odlučila za studiranje u Beču i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

S obzirom na to da se usavršavam u oblasti Međunarodnih studija, smatram da je jako bitno da spoznamo različite sisteme obrazovanja jer se kroz njih reflektuju različiti intelektualni pravci. Kroz konverzaciju sa ljudima iz svih krajeva svijeta se mogu upoznati i države iz kojih potiču—njihov politički sistem, tradicija, kultura, istorija. Na ovaj način sam proširila dijapazon znanja o dešavanjima u svijetu, što takođe doprinosi da se konstantno usavršavam u svojoj oblasti specijalizacije—multilateralnoj diplomatiji.

Kroz studije u inostranstvu mi se pruža široka lepeza mogućnosti za stažiranje, kao i zaposlenje. Beč je jedna od evropskih i svjetskih prijestonica diplomatije, u kojoj se nalaze sjedišta brojnih međunarodnih organizacija, te je idealna lokacija za mlade ljude koji svoju karijeru žele otpočeti u UN-u ili nekoj od UN-ovih specijalizovanih agencija, OEBS-u, itd. Upravo je moja vizija da profesionalnu karijeru započnem i tkam u nekoj od eminentnih međunarodnih organizacija umnogome uticala na odluku da akademsko usavršavanje nastavim u prijestonici Austrije.

Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti ali i mane studija u Beču?

Navesti nešto kao manu studija u Austriji bi zaista iziskivalo dugo razmišljanje, a vjerujem da čak ni tada ne bih znala odgovor.

Počevši od sredine prethodnog milenijuma, pa preko—za internacionalni sistem—uticajnog Bečkog kongresa održanog 1814-1815. godine, sve do sadašnjeg trenutka, Beč se istakao kao jedan od najznačajnijih diplomatskih centara, kako u Centralnoj Evropi, tako i na širem međunarodnom planu. U tom smislu, glavni grad Austrije predstavlja središte u kom se ukrštaju i prepliću različite kulture, tradicije, jezici, kao i politička poimanja, te je uvijek inspirativno živjeti i studirati u jako dinamičnom socijalnom kontekstu. Preporuka sama po sebi je i činjenica da se Beč već nekoliko godina zaredom nalazi na vrhu liste gradova sa najboljim kvalitetom života u svijetu, a neki od indikatora koji na to ukazuju su kvalitet vode i vazduha, javnog prevoza, kulturnog života. U Beču se nalazi veliki broj pozorišta, biblioteka, palata i muzeja, koji oplemenjuju kulturno nasljeđe, ali i u kojima se reflektuje susret starih i novih epoha kroz prizmu brojnih manifestacija, izložbi i svečanosti; dodatni  podsticaj da se prepustimo čarima kulture i istorije je i pozamašan katalog popusta koji se nude studentkinjama i studentima.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primjeni u Crnoj Gori?

U okviru austrijskog obrazovnog sistema, akcenat je na sintezi teorije i praktičnog okvira. Studentima/kinjama međunarodnih odnosa se nudi mogućnost da stažiraju u međunarodnim organizacijama, diplomatskim i konzularnim predstavništvima, kao i privatnom sektoru, u zavisnosti od individualnih interesovanja. Stoga, u okviru Diplomatske akademije postoji Odjeljenje za razvoj, koje je orijentisano ka pružanju podrške i pomoći studentima/kinjama prilikom aplikacija za praksu ili posao. Tim ljudi iz Odjeljenja pregleda i pruža konkretne smjernice kako da poboljšamo naše biografije i motivaciona pisma, u svrhu kreiranja unikatne aplikacije koja će se izdvojiti među desetinama ili stotinama drugih. Još jedan korak u tom smjeru je i organizovanje radionica čije teme sežu od priprema za intervjue, preko inter-kulturalne komunikacije, sve do sastavljanja aplikacija za posao u međunarodnim organizacijama. Jednom godišnje se organizuje Karijerni dan, koji spaja studente/kinje sa potencijalnim poslodavcima: predstavnici/e brojnih kompanija, organizacija i institucija razgovaraju sa zainteresovanim studentima/kinjama ponaosob, te je tokom trajanja događaja moguće dobiti ponudu za posao ili stažiranje. U tom smislu, Odjeljenje za razvoj je esencijalna spojnica između naše akademske i profesionalne karijere, i ujedno element koji bih posebno izdvojila, a čija bi implementacija u okviru crnogorskog obrazovnog sistema unijela novu dimenziju umreženosti i  posvećenosti.

Na fonu aktualne Kovid-19 pandemije, kreirana je radna grupa u okviru Akademije, koja okuplja administraciju i studente/kinje koji/e su završili/e studije medicine ili koji/e su pohađali/e pripreme za pružanje prve pomoći i sl., kao i sve zainteresovane osobe koje žele podijeliti ideje i doprinijeti stvaranju inkluzivnijih rješenja. Radna grupa je organizovala brojne sastanke na kojima se odlučivalo o modelu nastave i provjera znanja, a svake sedmice su za studente/kinje i osoblje Akademije organizovana i besplatna testiranja na korona virus. Implementirane procedure, koje su postavile bazu za razmjenu različitih idejnih rješenja i preporuka, su nam pomogle da se znatno olakša naša tranzicija i dejstvovanje u okviru pandemije.

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura zemlje u kojoj studirate od istoga u Crnoj Gori?

U jednom od prethodnih odgovora sam govorila o bogatom kulturnom, istorijskom i umjetničkom nasljeđu u Beču. U tom svijetlu, organizuje se sijaset izložbi, predstava, operskih izvođenja, i to je ono što zaista krasi ovu državu. Ljudi cijene obilatu ponudu svečanosti, te se u velikom broju na njih i odazivaju, u njima učestvuju i uživaju. U okviru viševjekovne bečke tradicije se i organizuje i sezona raskošnih balova, kada grad blista u bajkovitim bojama elegantnih odjevnih predmeta i zlatnih nota koje ispunjavaju vrijeme i prostor.

Poštovanje i čuvanje životne sredine koje se, između ostalog, ogleda kroz upotrebu eco-friendly prevoznih sredstava i cegera za kupovinu, kao i odlična umreženost prijestonice u vidu efikasne metro mreže, se izdvajaju kao pogodnosti ambijenta, uz povoljne semestralne karte koje se nude kako austrijskim, tako i međunarodnim studentima/kinjama sa boravištem u Beču. Samim tim, omogućeno nam je da u gradu—za 75 eura po semestru—neograničeno koristimo javna prevozna sredstva poput metro-a, autobusa, tramvaja. Navedene stavke ukazuju na činjenicu da se studentska populacija veoma cijeni i da se naša uloga u društvu prepoznaje i ohrabruje kroz formulaciju, implementaciju i evaluaciju javnih politika.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Beču?

Austrijska prijestonica predstavlja sintezu različitih strana svijeta i mikrokosmos širokog spektra kultura, jezika, tradicija i nacija. Blizina Crnoj Gori, ali i evropskim centrima je takođe benefit studiranja u Austriji. Pritom, rijetko će vam se javljati nostalgija za balkanskom kuhinjom ili nekim od jezika koji se govore na prostoru Balkana, s obzirom na to da su oba aspekta prilično frekventna u Beču.

Kontekst prožet bogatim kulturološkim i umjetničkim elementima, kvalitetnim visokoškolskim obrazovanjem, i mogućnošću da učite/usavršavate njemački jezik, preporučuje Beč kao istaknutu studentsku destinaciju. Već boravak u Beču je sam po sebi poseban, a komponenta studija čini da sam svakim danom sve više naklonjena i privržena ovom gradu. Nadasve, neizmjerno sam zahvalna što Beč mogu nazvati svojim drugim domom i što koračam alejama grada, koji na svakom koraku odiše istorijskim i umjetničkim sentimentom.