O studijama farmacije

Piše: Nina Čabarkapa, studentkinja Farmaceutskog fakulteta Ruskog nacionalnog istraživačkog medicinskog univerziteta Pirogova

 

O studijama farmacije

 

Farmacija je nauka o ljekovima. Ona ne izučava isključivo njihovu strukturu i primjenu, već sav proces izdavanja ljekova u promet, provjeru njihove efikasnosti i bezbjednosti, kako pravilno donijeti informaciju o lijeku do pacijenta (način upotrebe, dozu, neželjene reakcije…) i dr. Farmaceut mora znati fizičko-hemijska svojstva ljekova, tehnologiju, kao i pravila skladištenja. Farmaceuti u svakodnevnom radu koriste i latinski jezik. 

Studije na Farmaceutskom fakultetu su integrisane akademske studije, traju pet godina, odnosno 10 semestara, uključuju studentsku stručnu praksu i završni rad. Predmeti koje izučavamo na studijama su: različite vrste hemija (opšta i neorganska, organska, analitička, koloidna, fizička, farmaceutska, biohemija, medicinska), engleski i latinski jezik, fizika i matematika, botanika, farmakognozija, fiziologija, anatomija i histologija, farmakologija, mikrobiologija, biologija, imunologija, patofiziologija, farmakoterapija, dijetetika, farmacutska analiza ljekova, klinička farmacija, farmaceutska etika i zakonodavstvo, biofarmacija, fitoterapija, toksikologija, kozmetologija, statistika u farmaciji i prakse u apoteci i laboratorijama.

Za rad u farmaceutskoj industriji neophodna su znanja farmaceutske opreme, principa Good Manufacture Practice (GMP) i osnove biotehnološke proizvodnje. Ukoliko nas interesuje otvaranje sopstvene apoteke potrebno je poznavati i tržišne uslove za medicinske proizvode, marketinško znanje, ali i poznavanje zakona koji regulišu prizvodnju ljekova. 

O zanimanjima nakon završenih studija

Nakon završenih studija u oblasti farmacije, farmaceut može da radi u apotekama, farmaceutskim kompanijama, drogerijama i magacinima, centrima za kontrolu i sertifikaciju ljekova, na istraživačkim institutima, u biotehnološkoj i mikrobiološkoj industriji, kao i u obrazovnim institucijama. Najtraženiji profili u kojima može raditi farmaceut:

    • Farmaceut tehnolog – bavi se proizvodnjom ljekova.
    • Farmaceut analitičar – kontroliše kvalitet ljekova.
    • Medicinski predstavnik – lice odgovorno za prodaju ljekova, informisanje doktora i medicinskih radnika ili farmaceuta zašto je neki lijek dobar za upotrebu i bolji od drugih.
    • Laborant u laboratoriji za hemijske analize.
    • Stručnjak za registraciju ljekova – za ovaj profil su najčešće neophodne magistarske studije. 
    • Medicinski marketolog – istražuje tržište farmakologije i medicine, konkurente, mogućnosti razvoja novih tehnologija, proizvoda, stvara koncepte pravilne promocije ljekova putem reklama, televizije, radija, interneta i dr.
    • Profesor u obrazovnim institucijama u oblasti hemije i farmacije.
    • Farmakolog – bavi se izradom, proučavanjem, ispitivanjem djelovanja ljekova na organizam čovjeka i proučavanjem reakcija organizma posle upotrebe lijeka. Najčešće su neophodne magistarske studije za ovo zanimanje. 
    • Hemičar u farmaceutskoj industriji – vrši prijem i prečišćavanje hemijskih jedinjenja, istražuje i unapređuje postojeće tehnologije sinteza jedinjenja i dr.
    • Stručnjak za biohemijsku proizvodnju – organizuje i upravlja tehnološkim procesima biohemijske proizvodnje.
    • Biohemičar
    • Farmaceut za klinička ispitivanja (istraživač) – dužnost uključuje sljedeće: učešće u predkliničkim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima ljekova, kao i druga područja istraživačkih aktivnosti. Nezaobilazan je pomoćnik u planiranju i provođenju ispitivanja različitih lijekova. Za ovo zanimanje su najčešće neophodne magistarske studije. 
    • Bolnički farmaceut – Ovi specijalisti rade u multidisciplinarnim bolnicama i vrše nabavku ljekova. U bliskoj saradnji sa doktorom, bolnički farmaceut opitimizuje terapiju ljekovima za pacijente, ali vrši i praćenje ljekova i informiše medicinsko osoblje o farmakokinetici i farmakodinamici novih ljekova.
    • Forenzički istraživač – Za ovaj profil su neophodne doktorske studije.

O upisu

Kandidati koji konkurišu za upis moraju imati završenu odgovarajuću srednju školu za upis na izabrani studijski program. U slučaju upisa na farmaciju to su Gimnzaija i Medicinska škola. Prednost u Crnoj Gori imaju srednjoškolci iz Gimnazije. Za upis je neophodan što bolji prosjek ocjena u srednjoj školi, odlične ocjene na maturskom ispitu i dodatne poene daju uspjesi na dopunskim ispitima, diploma “Luča ” ili ekvivalentna diploma, kao i diploma o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnim takmičenjima. 

Prijemnog nema još uvijek (ni u Rusiji ni u Crnoj Gori), ali planira se uvođenje u Crnoj Gori, a  neophodna će biti znanja iz hemije i biologije ili matematike. Osnove iz tih predmeta mogu mnogo olakšati studije. Ako uvedu prijemni ispit, on će se sastojati iz dva dijela i konačna ocjena je srednja vrijednost ocjena ova dijela ispita. Savjeti za upis:

  • Na vrijeme početi spremanje za prijemni (ukoliko je neophdono).
  • Ponoviti hemiju, osnovne formule, jedinjenja, reakcije, zadatke i dobro izučiti tablicu periodnog sistema elemenata.
  • Spremiti sva neophodna dokumenta za upis.
  • Dobro razmisliti da li je to tvoja profesija u budućnosti.
  • Pronaći osobu koja studira na farmaciji u inostranstvu i u CG, pitati sve što te interesuje.

Preporuke za dodatnu literaturu

http://www.pharmacy.bg.ac.rs/files/Upis/Prijemni/2020/Hemija/Prijemni%20ispit%20Hemija%20jun%202020.pdf 

  • Primjer zadataka na prijemnom ispitu iz biologije

http://www.pharmacy.bg.ac.rs/files/Upis/Prijemni/2020/Biologija/Prijemni%20ispit%20Biologija%20jun%202019.pdf 

  • Upoznati se sa dokumentom – FARMAKOPEJA. Farmakopeja je zvanični spisak uputstava, izdat od strane sanitetskih državnih organa, kojih se moraju pridržavati farmaceuti pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava.
  • Portal za buduće farmaceute u CG. Registar ljekova, farmakopeja, proizvodnja i promet ljekova, farmakovigilanca, sve novosti u oblasti farmacije. https://www.cinmed.me/Portal/faces/glavna 
  • Registri ljekova i informacije o ljekovima najvećih tržišta u svijetu:

Američko- https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/daf/ 

Rusko – https://grls.rosminzdrav.ru/grls.aspx 

https://dokumen.pub/rang-amp-dales-pharmacology-9th-edition-9780702074462-9780702074455-9780702080609-9780702080616.html 

  • Klinička farmakologija

https://www.pharmaresearchlibrary.com/wp-content/uploads/2013/03/A-Textbook-of-Clinical-Pharmacology-and-Therapeutics-5th-edition.pdf 

  • Farmakognozija i fitoterapija

https://pharmabookbank.files.wordpress.com/2019/03/14.2.pharmacognosy-by-biren-shahavinash-seth-1.pdf 

  • Botanika 

http://herba.msu.ru/shipunov/school/biol_154/textbook/intro_botany.pdf 

  • Farmaceutska tehnologija

https://www.academia.edu/26926647/Pharmaceutical_technology_ebook_bioprocessing 

  • Farmaceutska hemija 

https://stuvera.com/pharmaceutical-chemistry-books-pdf/ 

  • Farmaceutski menadžment

https://books.google.co.in/books?id=OKOyI045B3sC&printsec=copyright#v=onepage&q&f=false 

  • Imunologija za student farmacije

http://www.sacema.org/uploads/Introduction-to-Medical-Immunology.pdf  

  • Toksikologija za student farmacije

http://wikimariner.actionmodulers.com/wiki/images/8/80/Modern_Toxicology_4ed.pdf 

  • Analitička hemija za farmaceute

https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/486 

  • Fizička hemija za farmaceute

http://old.vscht.cz/fch/en/tools/breviary-online.pdf 

Savjeti

  • Naučite da pravilno koristite internet! Budite kritični prema informacijama. Ako ne nađete informaciju, potražite na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku, a onda prevedite. Veći je dostup informacijama na stranim jezicima. Na univerzitetu je najvažnije da znate gdje preuzeti informaciju koja vam je neophodna.
  • Družite se! Socijalizacija i umrežavanje su jako neophodni ne samo na studijama, već i za karijeru. Ostvarujte kontakte sa drugim ljudima, idite na otvorena predavanja, konferencije, seminare, i ostale akademske i profesionalne događaje. Tamo ćete sigurno pronaći ljude koji slično razmišljaju kao i vi.
  • Ne slušajte horor priče o profesorima i studiranju. Svako od nas je poseban i ako jednom čovjeku nešto ne odgovara, ne znači da će i vama. Klonite se tuđih grešaka i loših iskustava. Ne postoji profesor koji ne primjećuje i ne cijeni znanje kod studenta.
  • Gradite svoj profesionalni portfolio od prve godine studija. Obogaćujte svoj CV, prijavite se za specijalizovanu praksu. Ne plašite se da preuzmete odgovornost i radite na sebi. Čuvajte sve setifikate i diplome.

Putujte ! Bilo koje teritorijalne granice ocrtavaju i granice vaših mogućnosti. Upoznajte druge studente, pokušajte otići na razmjenu na druge fakultete i učestvujte u programima razmjene.

O studijama medicine

Piše: Jovana Savić, studentkinja medicine na Univerzitetu u Bolonji

 

O studijama medicine

 

Medicina je u većini evropskih država fakultet koji traje šest godina. Nakon završenih šest godina studija, dobija se zvanje ljekara opšte medicine i hirurgije. Studirati medicinu znači steći znanje iz predkliničkih predmeta kao što su antomija, fiziologija, histologija, biohemija, biologija, fizika te kliničkih predmeta sa kojima se obično studenti susrijeću nakon treće godine. Klinički predmeti su drugačije raposređeni od države do države studiranja međutim, u većini slučajeva se podrazumijeva usavršavanje grana interne medicine (neurologija, dermatologija, kardiologija, pedijatrija, onkologija, gerijatrija…) te grana hirurgije kao sto su ortopedija, hirurgija abdomena, kardio i vaskularna hirurgija, plastična i rekonstruktivna hirurgija…  Tokom šest godina studiranja, uz teorijsko znanje potrebno je steći i praktično znanje. To je prvih godina zastupljeno većinom u okviru laboratorijskog rada, dok od treće godine pa nadalje  studenti imaju priliku da rade praksu na različitim odjeljenjima te vide kako funkcionišu različite strukture unutar bolnice. U nekim slučajevima studenti su obavezni da odrade praksu iz određenih oblasti dok je i u nekim slučajevima moguće izabrati gdje se želi odraditi određeni broj sedmica prakse.

O zanimanjima nakon završenih studija

Nakon završenih šest godina studija moguće je odmah raditi (nakon što se odradi pripravnički i položi državni ispit) ili nastaviti svoje školovanje putem specijalizacije koja traje dodatnih 4 ili 5 godina u zavisnosti da li se radi o kliničkoj ili hirurškoj specijalizaciji. U tabeli ispod možete vidjeti koje su neke od osnovnih specijalizacija:

GRANE INTERNE MEDICINE

GRANE HIRURGIJE
Alergologija i klinička imunologija Abdominalna hirurgija 
Dermatologija i venerologija Dječija hirurgija
Dječija i adolescentna psihijatrija Ginekologija i akušerstvo
Endokrinologija i dijabetologija Kardiotorakalna hirurgija
Fizikalna medicina i rehabilitacija  Neurohirurgija
Gastroenterologija Maksilofacijalna hirurgija
Hematologija Oftalmologija
Urgentna medicina Opšta hirurgija
Infektologija Ortopedija i traumatologija 
Onkologija Plastična, rekonstruktivna i estetska hirurgija
Kardiologija Urologija
Klinička radiologija Vaskularna hirurgija
Nefrologija Otorinolaringologija
Neurologija
Opšta interna medicina
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Pedijatrija
Gerijatrija

 

Takođe možemo navesti i neke specijalizacije koje ne spadaju ni u jednu od ove dvije kategorije, kao što su medicina rada, sudska medicina itd. Kliničke specijalizacije obično traju četiri godine dok hirurške traju pet godina, a neke i šest kao npr. neurohirurgija. Ako neko želi da odmah radi i ne nastavi svoje školovanje nakon šest osnovnih godina obično je moguće raditi kao izabrani ljekar, ili eventualno u hitnoj, ali i to sve zavisi od države do države, te od bolnice do bolnice.

O upisu 

Za upis na medicinu potrebno je imati jako dobro znanje iz svih prirodnih nauka s obizrom da su obično prisutna pitanja na prijemnom testu iz ovih oblasti, a i dobro znanje prirodnih nauka olakšava praćenje nastave na prvoj godini. Obično se tu radi o znanju iz hemije i biologije stečenom tokom četiri godine srednje skole. Moj savjet je polagati ova dva predmeta i na maturskom ispitu na kraju srednje škole jer služi kao dobar podsjetnik na sve što se učilo proteklih godina. S obirom da ja studiram u Italiji mogu podijeliti sa vama kako ovdje izgleda prijemni ispit. Naime, prijemni test se sastoji od pitanja iz više oblasti: hemije, biologije, fizike, matematike, logike i opšte kulture, tako da je za spremanje potrebno par mjeseci i učenja materije koja se uvijek ne uči u školi. Jako je bitno da, kada odlučite na kom fakultetu želite da studirate, dobro provjerite njihove zahtjeve jer prijemni ispit može varirati, kao i drugi zahtjevi kao što je visina prosjeka iz srednje skole, vannastavne aktivnosti itd. Uvijek može pomoći savjetovanje sa osobama koje su već upisale medicinu na vašem željenom fakultetu. Ako imate želju upisati medicinu u inostransvu, obavezno dobro istražite zahtjeve za upis direktno na sajtu fakulteta, te se konsultujte sa ambasadom te države u Crnoj Gori. Predlažem da se tokom srednje škole što više uključite u svijet nauke ako želite da studirate medicinu. Na primjer pohađanje Pronine ljetnje škole nauke vam može biti veoma korisno, kao i mnogi seminari koje organizuje vaša škola, ministarstvo… U nekim državama postoje i kursevi koji traju par mjeseci i spremaju vas za prijemni ispit, tako da uvijek treba razmotriti i tu opciju u slučaju da nije dovoljno individualno učenje. Budući studenti medicine takođe treba da budu spremni na studiranje koje traje šest godina i da znaju da će tokom tih šest godina većinu vremena provoditi na fakultetu i u bolnici.

Savjeti

Tokom osnovnih studija, pored fakultetskih aktivnosti, moj savjet je probati uraditi što je više prakse moguće jer je to ono sto vas najbolje sprema za budući posao ljekara. Postoje mnogi programi za odrađivanje prakse u inostranstvu, među kojima je i Erasmus+ pomoću kojeg možete provesti šest mjeseci ili godinu dana na razmjeni u nekom drugom evropskom gradu. S obzirom da je online učenje danas veoma zastupljeno, savjetujem gledanje videa. Npr. Dr Najeeb koji obrađuje sve predmete od prve do šeste godine kao i aplikaciju MedScape koja nudi simulaciju slučajeva iz svakodnevnog života i gdje vi treba da odlučite kako biste postupili sa tim pacijentom. Takođe, savjetujem uvijek da se novi studenti učlane u fakultetske organizacije koje uvijek organizuju mnogobrojne radionice, seminare ali i dodatnu obuku koja vas bolje sprema za posao ljekara jednog dana.

O studijama arhitekture

Piše: Ksenija Žižić, studentkinja Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani

 

O studijama arhitekture

 

Arhitektura je oblast koja objedinjuje sve i koja se tiče svih sfera života. Ona je i umjetnost, i zanat, i matematika, i fizika, i metafizika, i sociologija, i građevina, i istorija, i psihologija, i ekologija, i filozofija… i stvaranje, i proračun, i kompozicija i “krov nad glavom”, i prostor, i vrijeme… Kao takva, dovoljno je široka da u njoj svako može pronaći nešto što voli, što ga zanima, i što će mu biti fokus ali isto kao takva nikad ne smije biti specijalizovana i nesintezna – jer je arhitektura prava samo kad objedinjuje sve. Tako unutar struke postoji nekoliko grubih opredjeljenja, od kojih nijedno ne isključuje ostala, već samo govori o naklonosti pojedinca – prema konstrukcijama, enterijeru, umjetničkoj djelatnosti, urbanizmu, tehnologijama, materijalima ili teoriji arhitekture. 

Zato je studirati arhitekturu i divno i izazovno. Zahtijeva puno rada i odricanja, dosta neprospavanih noći, upornost i posvećenost. To su preduslovi za kreaciju, i to je ono što arhitekturu razlikuje od drugih umjetnosti. Stvaranje ne dolazi iz čiste emocije, već je potrebno znanje koje će emociju i ideju da artikuliše i materijalizuje. 

Studije arhitekture obuhvataju širok spektar predmeta, od umjetničke do tehničke djelatnosti, i upravo je to period eksperimenta i samospoznaje, kada student identifikuje šta ga zanima, šta voli, i koja će biti njegova kasnija, uža profesionalna naklonost. 

O znaimanjima nakon završenih studija

Navešću samo nekoliko “naklonosti” – od kojih, opet, nijedna ne eliminiše ostale. Takođe, unutar svake postoji i  dosta užih oblasti, ali i prostor za ličnu interpretaciju struke, kreaciju i inovaciju. 

  • Projektant – ono što je u kolektivnoj svijesti arhitekta – bavi se projektovanjem objekata različitih namjena. U većim državama, gdje se gradi više i raznovrsnije, moguće je specijalizovati se, i graditi npr. samo objekte stanovanja. 
  • Projektantski nadzor – arhitekta koji upravlja i nadgleda gradilište, i sve procese vezane za gradnju. On je obično i sam autor objekta. 
  • Enterijerista – arhitekta koji se bavi uređenjem unutrašnjeg prostora.
  • Urbanista – bavi se “širom slikom” – projektovanjem kompozicija urbanih cjelina različitih vrsta i razmjera – od javnih površina, preko naselja, do cijelih gradova. 
  • Teoretičar arhitekture – obično akademik i profesor, bavi se teorijom arhitekture i piše na različite teme – od poetike arhitekture i analize forme, preko istorije arhitekture, do kritike i  povezanosti arhitekture sa ekonomijom, politikom, antropologijom… 
  • Birokrata – bavi se papirologijom i pravnim procesima koji prate svaku gradnju.
  • Arhitektonski tehničar – radi “fizički dio” posla, tj. iscrtava tehničke crteže. Ovo je obično posao za mlade arhitekte, koji tek ulaze u struku.
  • 3D modelovanje i renderi – vizuelizovanje projekata u virtuelnom prostoru. Danas veoma traženo i plaćeno zanimanje, budući da dobar 3D model može dati gotovo realnu sliku buduće arhitekture.
  • Veliki broj arhitekata bavi se i drugim vrstama oblikovanja, npr. dizajnom namještaja ili grafikom.

O upisu

Uslovi za upis i prijemni ispiti za arhitekturu razlikuju se od fakulteta do fakulteta. Test opšte informisanosti, slobodoručno crtanje po modelu, provjeravanje osjećaja za kompoziciju i likovni kapacitet pojedinca, test percepcije prostora, matematika, tj. geometrija i stereometrija, neke su od stvari koje “mogu doći” na ispit. Naravno, nakon konačnog odabira fakulteta u nekom gradu, potrebno je stupiti u kontakt sa nekim ko taj fakultet već studira/je studirao, raspitati se o posebnostima upisa i prijemnog ispita, i za to se onda adekvatno pripremiti. 

Preporuke za dodatnu literaturu

Postoje kursevi za pripremu na prijemni ispit, koji su obično veoma skupi i precijenjeni. Iz svog iskustva tvrdim da je za svaki prijemni ispit moguće spremiti se sam, uz pomoć literature i e-izvora, od kojih su mnogi besplatni, ili se plaćaju vrlo malo. U nastavku su oni koji su meni pomogli.

CRTANJE

Tutorijali u nastavku mogu pomoći u početku, za sticanje osnovnih znanja o perspektivi, proporcijama, teksturama, sijenci i dr. Ipak, crtanje se najbolje savladava “uživo” – potrebno je postavljati kompozicije mrtve prirode, u početku od jednostavnih predmeta koje nađete u kući (kutije, flaše, voćke), i crtati ih. Vremenom dodavati kompleksnije predmete (stolice, merdevine i sl.) i druge materijale (npr. tekstil…):

 

PREPORUČENA LITERATURA ZA PRIJEMNI

  • Istorija umetnosti (dopunjeno izdanje), H.V. Janson, E. F. Janson
  • Na e-stranicama fakulteta obično se mogu naći primjeri i rješenja prethodnih prijemnih ispita, kroz koja obavezno treba proći i u odnosu na njih se pripremati (na primjer, fakultet u Zagrebu: https://www.arhitekt.hr/hr/nastava/upisi/ ). Neki fakulteti imaju objavljen i spisak preporučene literature za pripremu prijemnog ispita.

LITERATURA ZA UŽIVANJE 

U nastavku su knjige zbog kojih sam se ja zaljubila u ovaj poziv. Neke od njih su i osnova-čitaju se na fakultetima na samom početku studija, i otvaraju vrata arhitekture na najljepši mogući način. 

  • Antologija kuća, Ranko Radović
  • Architecture: Form, Space and Order, Francis D.K. Ching
  • Atmospheres, Peter Zumthor
  • In Praise of Shadows, Junichiro Tanizaki
  • Soba kuma Saveljića (esej), Ranko Radović 
  • Umetničko oblikovanje gradova, Camillo Sitte
  • Thinking Architecture, Peter Zumthor 

 

Savjeti

Kada jednom položite prijemni, tokom samih studija je pored obaveza na fakultetu, veoma bitno i sljedeće:

  1. SAMOINICIJATIVNOST – čitanje, istraživanje i eksperiment na polju koje vas lično zanima, mimo gradiva koje je obavezno! Na taj način pronalazite sebe, svoju sferu interesovanja, i kristališete svoj arhitektonski stav i jezik. 
  2. ZDRAVLJE – treba da je uvijek na prvom mjestu. Kriva kičma, oslabljen vid i slab imunitet su često prateće pojave studiranja arhitekture. Kako do njih ne bi došlo, potrebna je dobra organizacija i stalna fizička aktivnost. 
  3. IGRA – ono što arhitekturu izdvaja od drugih struka jeste kreacija i neograničen prostor za igru. Pri studiranju je važno ne opteretiti se gradivom i ispitima toliko, da se zaboravi i uguši ono razigrano i dječije u nama, već suprotno – oslobađati ga, hraniti, čuvati i izraziti!  

 

Srećno!

Barok u Boki Kotorskoj

O Baroku u Boki Kotorskoj piše Tea Mandić, učesnica Mentorskog programa “Mreža mozgova 2.0”. Njena mentorka je Jelena Jovović, članica OCSI i studentkinja Universität für Musik und darstellende Kunst Graz.

Istoričarima umjetnosti i teoretičarima književnosti je dobro poznata rasprava o karakteru baroka: da li je on zasebna epoha koja se izdvaja od renesanse ili on ipak predstavlja njenu završnu fazu? Najčešće se bira ova druga alternativa, ali i prva vrlo lako može da se dokaže kao sasvim legitimna. Koju ćemo od dvije izabrati je manje važno od razumijevanja argumenata kojima dokazujemo jedan od dva stava.


Renesansa odiše harmonijom, smirenošću i religijskim zanosom. Barok, iako je raskošan i romanticizuje slavu, čvrsto se drži hrišćanskih načela po kojima je život dolina plača i samo patnja vječna. U skladu sa tim piše i Ivan Gundulić – umjesto da pjevanja svog epa „Suze sina razmetnoga“ jednostavno nazove pjevanjima, on ih zove: plač prvi, plač drugi, plač treći…

Svojim geografskim položajem i istorijom kulture, Boka Kotorska je uvijek pripadala mediteranskom i evropskom civilizacijskom krugu. Velike zasluge za njen razvitak je imala Mletačka republika, koja je Bokom vladala od 1420. do 1797. godine, ali je još u srednjem vijeku Boka bila veoma napredna. Tadašnji ekonomski i kulturni centar je bio Kotor, a o njenom statusu u Evropi tog doba svjedoči postojanje najstarije pomorske institucije na svijetu – Bokeljske mornarice, koja je formirana baš u Kotoru 809. godine.


Za vrijeme kulturnog i ekonomskog primata Kotora u 15. i 16. vijeku dolazi do značajnog razvitka svijesti, duha i misli njegovih građana. Pojavom humanizma razvija se nauka i prosvjeta, a umjetnički izraz se vidno usavršava, pa je shodno tome Boka mnogo napredovala na kulturnom polju. Uz humanizam, Kotor je pratio razmišljanja i ideje renesanse i tada je, kao i susjedni Dubrovnik, doživio svoje najveće duhovno i kulturno uzdizanje

Cijeli rad možete pročitati na ovom linku.

Organizovana završna konferencija projekta

U okviru projekta “Mladi talenti, sadašnjost i budućnost Crne Gore”, danas je održana završna konferencija u NEST Coworking prostoru. Tom prilikom, uz poštovanje epidemioloških mjera, organizovane su hibridne panel diskusije i dodjela sertifikata za učešće u mentorskom programu “Mreža mozgova 2.0”.

 Projekat su implementirali Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) / Organisantion of Montenegrins Studying Abroad (OMSA) i Udruženje nastavnika engleskog jezika Crne Gore / English Language Teachers’ Association (ELTAM), a uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, koji je imao za cilj ima uspostavljanje saradnje uspješnih studenata u inostranstvu sa talentovanim i perspektivnim učenicima srednjih škola i nastavnicima u Crnoj Gori, kako bi se pružila neophodna podrška za dalji razvoj kapaciteta darovitih srednjoškolacaca.

Tokom prvog panela bilo je više riječi o samom projektu, važnosti ranog prepoznavanja talenata kod učenika i učenica, pružanju podrške daljem razvoju njihovih talenata, te dobrim modelima prakse u radu sa srednjoškolcima i srednjoškolkama. Tim povodom, govorili su i Dimitrije Jovićević, koordinator projekta i član Upravnog odbora OCSI; Dorontine Berishaj, psihološkinja i koordinatorka Društvenih nauka u OCSI, Dragana Radoman, nastavnica engleskog jezika i predsjednica Udruženja nastavnika engleskog jezika Crne Gore ELTAM, kao i Marija Bojić, profesorica engleskog jezika i književnosti, članica odbora Udruženja nastavnika engleskog jezika Crne Gore ELTAM.

Tokom drugog panela, učešće su uzeli učesnici/e Mentorskog programa Mreža mozgova 2.0. Naime, u okviru projekta sproveden je i Mentorski program Mreža mozgova 2.0 za 30 srednjoškolaca i srednjoškolki, iz svih djelova Crne Gore, koji su dobili priliku da se povežu sa mentorima i mentorkama, studentima i studentkinjama na renomiranim svjetskim univerzitetima, i kroz program individualnog mentorstva unaprijede svoja znanja i vještine u oblastima njihovog interesovanja. Oni su takođe dobili priliku da saznaju više o mogućnostima nastavka školovanja u Crnoj Gori ili inostranstvu, u oblastima njihovog interesovanja.

Mentorski program je bio izveden u formi onlajn individualnih radionica, na kojima su studenti, sa odgovarajućim akademskim znanjem i vještinama, izložili na prijemčiv, primjeren i uzrastu prilagođen način tematiku iz nauke i oblasti za koju je učenik ili učenica aplicirala. Pored toga, u okviru projekta su sprovedene i zajedničke radionice, na teme apliciranja studija u inostranstvu, donošenja karijernih odluka, pisanje CV-ja i motivacionog pisma i networking događaji sa članovima i alumnistima Organizacije gdje su učenici i učenice mogli da dobiju informacije iz prve ruke o načinima apliciranja za konkretne programe stipendiranja. 

U okviru ovogodišnjeg programa, 30 srednjoškolaca i srednjoškolki, je dobilo priliku da učestvuje u mentorskom programu i to:

  • Program A namijenjen srednjoškolcima i srednjoškolkama koji imaju izražene afinitete prema određenoj naučnoj oblasti ili umjetnosti, odnosno imaju izražena interesovanja i/ili uspjehe u nekoj određenoj oblasti poput matematike, medicine, data science, filosofije, pjevanje itd.) i
  • Program B namijenjen srednjoškolcima i srednjoškolkama koji imaju izražene sposobnosti ličnosti, odnosno učenici i učenice koji su prepoznati kao lideri u zajednici, organizatori aktivnosti, vršnjački edukatori itd, a koji su pored individualnih radionica imali i zajedničku obuku o razvoju liderskih kapaciteta.

U drugom panelu, učešće su uzeli: Diandra Kočan, učenica JU Srednja mješovita škola “Bratstvo Jedinstvo”, koja je uzela učešće u mentorskom programu B, odnosno mješovitom programu;  Tea Mandić, učenica JU Gimnazija Slobodan Škerović, koja je učestvovala u mentorskom programu A, i  Aleksandar Krivokapić, učenik JU Gimnazije Stojan Cerović koji je takođe učestvovao u mentorskom programu A.

Na samom kraju, u ime OCSI, sertifikate o učešću u mentorskom programu je dodijelio Miloš Đuranović, programski menadžer OCSI. U svom izlaganju, on je izjavio: “Ovo je već druga generacija prorgrama Mreža mozgova, i jako smo srećni što smo imali priliku da sprovodimo program. Takođe, veliko nam je zadovoljstvo što je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta podržalo projekat i nadamo se da ćemo nastaviti saradnju u narednim godinama, kao i da ćemo proširiti i unapijediti program Mreža mozgova.  Veliko nam je zadovoljstvo što je 30 darovitih srednjoškolaca/ki učestvovalo u projektu, ali nam je žao što smo morali da odbijemo dio prijavljenih sjajnih mladih ljudi – zbog ograničenog broja mjesta. Pozivamo sve one koji nas prate, a koji su zainteresovani za učešće u programu, da posjete naš sajt talents.omsa.me i već sada mogu da dostave kontakt podatke kako bismo ih informisali o narednoj generaciji programa. Srednjoškolcima/ama koji su učestvovali u programu želimo puno sreće u budućim akademskim i životnim poduhvatima, i nadamo se da ćemo narednih godina imati priliku da se družimo i pratimo njihove uspjehe, a neke od njih dočekamo kao nove članove OMSA-e.”

Video snimak možete pogledati na ovom linku.

Predstavljamo vam Zbirku autorskih tekstova o radu sa darovitim učenicima/ama

Pred vama se nalazi Zbirka autorskih tekstova o radu sa darovitim srednjoškolcima i srednjoškolkama. Ova Zbirka je nastala školske 2020/21. godine sa ciljem da se nastavnicima i nastavnicama, stručnim saradnicima i stručnim saradnicama pruži prostor da podijele svoja iskustva i modele rada, kao i da diskutuju o teoriji i praksi, prednostima i nedostacima, potrebama i vizijom za budućnost.

Mi vjerujemo da je u maloj zemlji, kao što je Crna Gora, svaka osoba bitna i da može dati značajan doprinos razvoju države, a naročito mladi ljudi koji imaju potencijal da djeluju i stvaraju. Među njima su i oni daroviti, kojima je potrebna posebna pažnja. Sa željom da povežeme te mlade ljude, osnažimo ih i pružimo im mjesto za umrežavanje, usavršavanje i priliku da zajednički iznesu velike promjene, odlučili smo dati naš doprinos promovisanju i valorizociji ovog resursa.

Vođeni tom vizijom, Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) u saradnji sa Udruženjem nastavnika engleskog jezika Crne Gore ELTAM, započela je realizaciju projekta “Mladi talenti, sadašnjost i budućnost Crne Gore” pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. U okviru istog, nastala je i ova Zbirka, koja će, vjerujemo, doprinijeti boljem razumijevanju trenutnih praksi, ali ujedno poslužiti i kao inspiracija onima koji rade sa darovitim učenicima.

Veliku zahvalnost dugujemo svim autorima i autorkama koji su sa nama podijelili svoja iskustva i viđenja na ovu temu.

Timovi OCSI i ELTAM

Citiranje i stilovi citiranja

Piše: Lazar Dašić, student Eötvös Loránd Univerziteta u Mađarskoj

 

Citiranje i stilovi citiranja

 

U naučnim istraživanjima, ali i pisanjima naučnih radova, jedna od glavnih stavki je to što se ta istraživanja i pisanja oslanjaju na istraživanja iz prošlosti i tako doprinose cjelokupnoj naučno-istraživačkoj zajednici. Taj trenutak oslanja na istraživanja iz prošlosti se najčešće i najefikasnije radi kroz citiranje. Najjednostavnije rečeno, citiranje je predstavljanje reference na izvor za određenu tvrdnju ili činjenicu u tekstu. Kao takvo, citiranje predstavlja jedan od ključnih elemenata jednog naučno-istraživačkog teksta, jer time obezbjeđuje temelje za same tvrdnje u tekstu.

Međutim, citiranje nije nužno vezano za naučna istraživanja, već je ono dostupno i u svakodnevnom životu kroz razne načine. Na primjer, pri komuniciranju sa prijateljima nerijetko koristimo određene izvore koje smo spoznali na direktan ili indirektan način i tako saopštavamo informacije koje posjedujemo. Takođe, novinari, gotovo stalno navode svoje izvore za vijesti koje prenose ili izvještavaju. Stoga, citiranje je dosta prisutno u raznim aspektima života, i kao takvo ima više funkcija. 

Prvo, citiranjem se pomaže čitaocima da pronađu dodatne informacije o sličnoj temi. Drugo, povećava se stručnost i legitimitet rada, jer kredibilni izvori upućuju da se radi o radu koji je utemeljen na dosadašnjim saznanjima. Treće, citiranje omogućava i provjeru tačnosti i pouzdanosti sadržaja. I na kraju, citiranjem se izbjegava plagiranje, te na isti način se daje zasluga onom autoru koji je vlasnik intelektualnih prava na određeni sadržaj.

Gledajući iz kategoričke ravni dijeli se na doslovno citiranje i parafraziranje. Doslovno citiranje znači preuzimanje sadržaja iz nekog drugog teksta od riječi do riječi, i za to se koriste znaci uvoda i izvoda. Sa druge strane, parafraziranje predstavlja prepričavanje izvora, gdje je veći značaj dat ideji koja proizilazi iz tog izvora.

U akademskom tekstu, citat uglavnom se nalazi na dva mjesta, u samom tekstu, takozvani in-text citation i na kraju rada, kao dio bibliografije. Citat u samom tekstu se može prikazati na više načina. Najprije, kao umetnuta bilješka, karakteristična za MLA i APA stilove, gdje je u tekstu umetnuta bilješka sa nekim osnovnim informacija o djelu koje se citira, kao što je prezime autora, godina publikacije i broj stranice koja se citira. Takođe, citat unutar teksta se može prikazati numerički, tako što pored teksta koji je citiran, umetnut je broj, i ovi brojevi uglavnom služe kao asocijacija na puni citat koji se uglavnom nalaze u fusnotama, na kraju poglavlja ili u samoj bibliografiji. Ovaj stil je uglavnom karakterističan za Chicago i CSE stilove.

Citati koji se nalaze posle teksta, takozvana bibliografija, a takođe i fusnote, daju pune informacije o izvorima koji su citirani i korišteni u radu. Naravno, bibliografija sadrži različite djelove informacija o svakom radu u zavisnosti od toga koji je tip izvora (knjiga, tekst iz akademskog časopisa, novinski članak, blog itd.).  Na osnovu ovih informacija, čitaoci su u stanju da veoma lako pronađu citirane djelove u radu ili dodatno istraži o datoj temi. 

U akademskoj zajednici postoje više stilova citiranja, koji se razlikuju u određenim segmentima, ali svi stilovi imaju za cilj da prikažu izvor i referencu u radu. Postoje razlike između stilova citiranja i za tipove nauka koje se studiraju, tako postoje stilovi koji su više prikladni društvenim naukama, dok neki drugi su više prigodni prirodnim naukama. Za društvene nauke, neki od najpoznatijih stilova citiranja su: MLA (Modern Language Association), APA (American Psychological Association), Chicago i drugi. Tako, MLA stil se uglavnom koristi za naučne radove vezane za strane jezike i komunikacije, APA je dosta popularan u psihologiji, studijama ekonomije, dok je Chicago najrasprostranjeniji u naukama kao što je istorija, antropologija i filozofija. Sa druge strane, za prirodne nauke, najviše se koriste dva stila za citiranje IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers) i CSE (Council of Science Editors). IEEE stil se uglavnom koristi u inženjerskim naukama kao što su računarske nauke i informacione tehnologije, dok CSE stil se koristi najviše u biologiji, fizici, hemiji i geologiji.  

Odabir stila za citiranje najviše zavisi od dva faktora. Prvi predstavljaju zahtjeve univerziteta ili naučnog instituta, koji mogu odrediti da se za pisanje naučnog rada može koristiti samo specifični stil citiranja, u zavisnosti od potreba. Sa druge strane, tamo gdje univerziteti ostavljaju mogućnost izbora, onda jedini faktor je sam autor rada koji tako može koristiti stil citiranja koji najviše preferira. Stoga dosta je bitno i ostvariti komunikaciju sa svojim profesorom ili mentorom po ovom pitanju, naročito ukoliko neko tek počinje sa naučnim radom i istraživanjem kako bi se od početaka mogao priviknuti na određeni stil citiranja.

Za citiranje u radovima postoje više načina na koji se to može raditi. Najjednostavniji i najpopularniji je korišćenje softvera za citiranje. Softver za citiranje funkcioniše tako što program sadrži (ili mora biti dopunjen) sa katalogom izvora, referenci koji se mogu umetati u sam rad kao in-text citation i na kraju dodati bibliografija koja će automatski ubaciti bibliografiju onih izvora koji su bili citirani u samom tekstu. Neki od najpopularnijih programa su Zotero, EndNote, Mendeley, te su korišteni od strane i studenata i naučnih radnika. Međutim, postoje i razni veb sajtovi koji služe kao generator citata, koji takođe mogu generisati citat (citation machine) i to na način tako što će autor/korisnik ubaciti podatke u poljima naglašenim za to, kao što su ime autora, naslov rada, godine publikacije, te će onda veb sajt, na osnovu odabranog stila citiranja sam kreirati citat koji se može koristiti. Zatim, na zvaničnim veb sajtovima naučnih članaka, knjiga, ali i onlajn bibliotekama (JSTOR, Google Scholar, Ebsco) pored članaka i tekstova koji se mogu preuzeti, nerijetko stoje i citati spremni za preuzimanje kategorisani po različitim stilovima. Na kraju, bitno je dodati i da pored toga što ovi sajtovi i softveri predstavljaju veliku olakšicu za sve njihove korisnike prilikom citiranja, odgovornost autora rada je da citati u tekstu budu tačni i precizni, te stoga je preporučljivo da se koriste i manuelni vodiči za stilove citiranja, kako bi se obezbijedila potpuna tačnost.

O studijama međunarodnih odnosa

Piše: Anna Knežević, studentkinja međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Napulju

 

O studijama međunardnih odnosa

 

Budući profesionalac iz oblasti međunarodnih odnosa mora znati sve nijanse i karakteristike spoljne politike svoje države, tečno govoriti engleski i još jedan strani jezik (obično to bude jezik države za koju najviše planira da veže svoju karijeru), umjeti nastupati na konferencijama i prijemima, prikupljati i analizirati informacije, ali najvažnije, mora znati raditi na vezama, uspostavljati i održavati široku mrežu kontakata. Završiti međunarodne odnose znači imati široka znanja o svemu po dosta. Stoga studirati međunarodne odnose znači studirati: 

  • Istoriju
  • Engleski + još jedan strani jezik do tančina (tečnog nivoa) 
  • Politologiju
  • Ekonomiju
  • Pravo
  • Informatiku
  • Psihologiju
  • Geografiju i demografiju

A možda i još ponešto. Sve zavisi od univerziteta. Na primjer ja sam na Moskovskom univerzitetu za međunarodne odnose za svoje četiri godine osnovnih studija imala 55 predmeta. Po oko 14 različitih predmeta iz gore navedenih oblasti (neki od njih su bili ispiti dok su se ostali polagali kao kolokvijumi) svakog semestra. Jedino što se nije mijenjalo su engleski i izabrani strani jezik, za koje smo imali razne vrste predavanja svaki dan po 2h. Ali i obuka za fizičku spemu, što je donekle i logično s obzirom na to da će se većina alumnista oprijedjeliti za dosta ozbiljne i često rizične profesije za koje je poželjno biti u formi.

Takođe iz mog iskustva, studirati međunarodne odnose na visoko rankiranom univerzitetu znači i to da ćete vrlo malo učiti slušajući predavanja jer toga praktično da i nema. Od studenta se očekuje da samostalno nalaze informacije iz zadatih materijala i resursa i da se pripreme za maksimalni angažman na predavanjima/časovima. 90% rada profesora je svakodnevno ispitivanje studenata, ispravljanje i ocjenjivanje, 10% je objašnjavanje. Što znači da ćete kao student međunarodnih odnosa 90% vremena morati da budete spremni da pokažete i dokažete svoje uglavnom samostalno stečeno znanje. Stoga vam savjetujem da se pripremite za posvećivanje većinu slobodnog vremena učenju i pisanju ogromnog broja eseja, radova, prezentacija i sl. 

Naravno sistemi na raznim univerzitetima su različiti. Zato je uvijek poželjno da se raspitate unaprijed i po mogućnosti dobijete godišnji program sa spiskom i opisom predmeta od fakulteta Ukoliko odlučite da se upustite u međunarodne vode evo neki od smjerovova koje možete izabrati:

  • Međunarodna ekonomija
  • Međunarodno pravo
  • Međunarodna žurnalistika
  • Diplomatija i međunarodna bezbjednost
  • Regionalistika

O zanimanjima nakon završenih studija

Diploma međunarodnih odnosa vam otvara vrata za širok spektar profesija u vladinim ili nevladinim strukturama. Nakon završenih studija međunarodnih odnosa, najčešće ste: akreditovani prevodioci, diplomate, predstavnici međunarodnih organizacija, kompanija ili NVO, analitičari, profesori, novinari, voditelji, menadžeri, biznismeni, političari, pravnici, ekonomiste, istraživači, lobiste, marketolozi, demografi, pa čak i tajni agenti, ali se možete oprijedjeliti i za mnoge druge profesije iz sfere društvenih nauka. 

Nakon završenih studija ove oblasti, ambasade i ministarstva nisu jedino mjesto na kojem će tražiti ljude vašeg profila. Danas postoji pregršt međunarodnih organizacija (kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu) koje traže stručne profile iz ove oblasti, ambiciozne i pokretne mlade ljude (spremne da mnogo putuju i često mijenjaju radnu sredinu). Ali naravno, “međunarodnike” traže i krupne međunarodne kompanije koje posluju u više zemalja uključujući i banke.

O upisu

Za upis na studije međunaordnih odnosa nije neophodna prethodna priprema, mada sve opet zavisi od univerziteta. Na primjer za upis na MGIMO je vrlo poželjno proći pripremne kurseve na MGIMO koledžu paraleno sa završnom godinom srednje škole, doduše ta opcija nije dostupna strancima. I dok ova mogućnost znatno olakšava proces adaptacije i usvajanje materijala koji vas čeka na fakultetu, to nije obavezna stavka, koja odlučuje vaš akademski uspjeh. Sa druge strane, mnogi fakulteti ni nemaju svoj pripremni koledž kao na primjer Napuljski Univerzitet Federico II na kojem trenutno završavam master studije iz iste oblasti. U svakom slučaju, strogo vam preporučujem da se pored pripreme za prijemni ispit, koji se uglavnom zasniva na procjeni vašeg poznavanja istorije i engleskog jezika (plus jezika na kojem će se držati nastava), počnete pripremati i za ono što vas čeka na samom fakultetu. Da biste to uradili potrebno je obnoviti i dobro utvrditi svoja dosadašnja znanja iz oblasti istorije, geografije i engleskog jezika. 

Savjeti

Moj savjet vam je i da tokom osnovnih studija ne propustite priliku da se usavršavate i kroz studentski aktivizam! Učešća u modelima OUN-a i putovanja u sklopu univerzitetske delegacije na svjetske forume i međunarodne konferencije su sjajna prilika za primjenu stečenih i sticanje novih znanja, širenje kontakata ali i za jačanje vašeg CV-a. Uvijek imajte u vidu da će vaš budući poslodvac gledati na stavku “završen fakultet” kao na nešto što se podrazumijeva i stoga vam to, nezavisno od toga koliko je fakultet prestižan ili ne, neće davati prednost među mnoštvom drugih CV-a koji isto imaju završen fakultet. Zato je neophodno da maksimalno iskoristite prilike koje vam se nude kroz vannastavne aktivnosti, ukoliko želite veće šanse da dobijete željeni posao po završetku fakulteta.

Preporuke za dodatnu literaturu

U nastavku možete pogledati i neke interesantne online materijale koji vam mogu poslužiti kao uvod u to šta vas očekuje na studijama međunarodnih odnosa.

FREE COURSES:

English for Career Development by the University of Pennsylvania  https://www.classcentral.com/course/careerdevelopment-6011?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

Introduction to Marketing by the University of Pennsylvania and Wharton School of the University of Pennsylvania https://www.classcentral.com/course/whartonmarketing-1137?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

Financial Markets by Yale University https://www.classcentral.com/course/financialmarkets-912?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

Microeconomics: The Power of Markets by the University of Pennsylvania https://www.classcentral.com/course/microeconomics-part1-624?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

Microeconomics: When Markets Fail by the University of Pennsylvania https://www.classcentral.com/course/microeconomics-part2-5295?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021 

Economics of Money and Banking by Columbia University https://www.classcentral.com/course/money-banking-632?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

A Law Student’s Toolkit by Yale University https://www.classcentral.com/course/law-student-4897?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

Poverty & Population: How Demographics Shape Policy by Columbia University https://www.classcentral.com/course/poverty-population-demographics-policy-12818?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021

Freedom of Expression in the Age of Globalization by Columbia University https://www.classcentral.com/course/edx-freedom-of-expression-in-the-age-of-globalization-6646?utm_source=fcc_medium&utm_medium=web&utm_campaign=ivy_league_courses_2021 

YouTube TUTORIALS:

International Relations: An Introduction https://www.youtube.com/watch?v=NVCDnUZqLzU&ab_channel=LSE

Power and Politics in Today’s World https://www.youtube.com/watch?v=BDqvzFY72mg&list=PLh9mgdi4rNeyViG2ar68jkgEi4y6doNZy&ab_channel=YaleCourses

Aspects of International Relations: International Political Economy https://www.youtube.com/watch?v=cJRQkwMyup8&ab_channel=LSE 

Al Jazeera Start Here https://www.youtube.com/watch?v=Cwgw6dqMY6k&list=PLzGHKb8i9vTxodrArxXFPziklf0iqFdC5&ab_channel=AlJazeeraEnglish

Crash Course: History https://www.youtube.com/user/crashcourse/playlists?view=50&sort=dd&shelf_id=4

Crash Course: Geography https://www.youtube.com/watch?v=Di5vJwH0VZ8&list=PL8dPuuaLjXtO85Sl24rSiVQ93q7vcntNF&ab_channel=CrashCourse

Crash Course: Economics https://www.youtube.com/watch?v=9I_-ADGrKQo&list=PL8dPuuaLjXtPNZwz5_o_5uirJ8gQXnhEO&ab_channel=CrashCourse

Crash Course: Linguistics  https://www.youtube.com/watch?v=eDop3FDoUzk&list=PL8dPuuaLjXtP5mp25nStsuDzk2blncJDW&ab_channel=CrashCourse

Crash Course: Psychology https://www.youtube.com/watch?v=eal4-A89IWY&list=PL8dPuuaLjXtOPRKzVLY0jJY-uHOH9KVU6&ab_channel=CrashCourse

Srećno!

Mreža mozgova 2.0: predstavljamo vam mentije i mentore

 

Da li znate šta je plagiranje?

Piše: Lazar Dašić, student Eötvös Loránd Univerziteta u Mađarskoj

 

Da li znate šta je plagiranje?

 

Tokom školovanja, studenti i učenici dosta često čuju riječ „plagiranje“. Ta riječ se najčešće pojavljuje na fakultetima i vezuje za akademsku čast i integritet. Definicija plagiranja, po Merriam-Webster rječniku je da plagiranje „predstavlja krađu ili preuzimanje riječi ili ideja drugih ljudi kao svoje; korišćenje produkt drugih ljudi bez kreditiranja tog izvora“. Drugim riječima, plagiranje jeste pojava kada neko preuzima nečije riječi ili ideje bez davanja zasluge (citiranja) tog izvora odakle ta ideja ili riječi potiču.

Plagiranje kao pojam je najzastupljeniji u obrazovanju (prevashodno visokom obrazovanju), gdje se on doživljava kao kršenje akademske časti i integriteta. Kao takav, veoma često dovodi do određenih sankcija prema onima koji rade plagiranje iliti plagiraju. Sankcije uglavnom uključuju, ako su studenti u pitanju, negativne ocjene na pisani rad, ili na čitav predmet do čak ekstremnih slučajeva gdje je moguće i da budu u potpunosti izbačeni sa visokoškolske ustanove. Sa druge strane, u društvenim zajednicama, plagiranje je takođe regulisano određenim zakonskim rješenjima, koji su uglavnom vezani za prava na intelektualnu svojinu. Stoga, na plagiranje se dosta često gleda kao nešto što se odnosi na krađu intelektualne svojine, i u nekim državama je kažnjivo zakonom do te mjere da su predviđene i kazne zatvorom (npr. Poljska i Indija). Međutim, postavlja se pitanje, zašto je bitno da se plagiranje izbjegava kao jedan od načina za pisanje radova?

Prije svega, studiranje na fakultetima predstavlja proces učenja kako misliti i kako govoriti u svoje ime, a ne nužno reprodukovati ideje i mišljenja drugih. U vezi sa tim, student na fakultetu bi trebao biti spreman da razmišlja kritički o tekstovima koje čita, kako bi u budućnosti postao nezavisni mislilac, koji će moći da predstavi svoje stavove i ideje na jedan odgovarajući način. Naravno, to ne znači da treba u potpunosti izbjegavati upotrebu tekstova i ideja drugih ljudi, već da nove ideje i razmišljanja treba da budu bazirana na idejama koje su već predstavljanje u prošlosti. Jedna veoma lijepa fraza opisuje ovaj fenomen „Zahvaljujući velikanima“ (eng. Standing on the shoulders of giants), a koja u suštini opisuje onog istraživača koji vlastita intelektualna ostvarenja gradi na istraživanjima i radu istraživača iz prošlosti. Šta to znači, u suštini?

Svo znanje koje je poznato čovječanstvu se sprovodilo kroz razna istraživanja kroz cijelu istoriju. Suštinski, znanje iz naučnih disciplina kojima se bavimo jeste produkt kumulativnog istraživanja koji se događao godinama i vijekovima. Kao takvo, svi ljudi koji su imali udjela u tom građenju znanja su imali i određene originalne kontribucije sa svojim radovima i idejama koje su izgradile taj spektar znanja. Stoga, te originalne ideje se ogledaju kao jedna vrsta svojine tih ljudi, u ovom slučaju intelektualne svojine. Logično, upotrebljavanje intelektualne svojine drugih ljudi je u tim slučajevima dozvoljeno, međutim, zahtijeva da se istim tim ljudima da zasluga za njihov doprinos sveukupnom razvoju nauke.

Jedan od najboljih načina za davanje zasluge jeste kroz citiranje tih izvora u naučnim ili drugim radovima. Citiranjem određenog izvora u svom radu, osim davanje zasluge prema ljudima koji posjeduju tu ideju, na taj način se i predstavlja čitaocu da taj rad je zasnovan na određenim priznatim naučnim radovima, što ga čini legitimnijim. Takođe, citiranjem se omogućava da se publici predstave izvori koji mogu biti povezani sa naučnom disciplinom koja se istražuje u samom radu.

I pored svega, plagiranje je danas, nažalost, veoma zastupljeno u akademskom svijetu. Generalno govoreći, postoje nekoliko tipova plagiranja zastupljenih, a to su: 

  • Kompletni plagijat – najekstremnija forma plagijata, gdje istraživač preuzme cijeli rad koji je neko drugi uradio i predstavi ga kao svoje.
  • Plagiranje na osnovu izvora – primjeri kada istraživač preuzme izvor koji je ne postoji ili je netačan; fabrikovanje podataka iz drugih izvora; korišćenje sekundarnih izvora, ali citiranje samo primarnih izvora.
  • Direktno plagiranje – dešava se kada autor rada kopita tekst drugog autora, riječ po riječ, bez adekvatnog citiranja.
  • Auto-plagiranje – dešava se kada autor iskoristi djelove iz njenih/njegovih prethodnih radova bez adekvatnog citiranja istih.
  • Plagiranje parafraziranjem – Najzastupljeniji vid plagiranja, kada autor parafrazira ideje i rečenice iz drugih radova, i predstavlja ih kao svoje. U ovom slučaju, iako su riječi drugačije (što je razlika u odnosu na direktno plagiranje) ideja rečenice ostaje ista, što dovodi do plagiranja.
  • Mozaičko plagiranje – preklapanje tuđih fraza (teksta) u okviru sopstvenog istraživanja.
  • Slučajno plagiranje – Kada se plagiranje desi u slučaju greške, slučajno ili zbog nemarljivosti. Međutim, i dalje se vodi kao oblik kršenja akademske časti i integriteta.

 

Iz svega navedenog, možemo zaključiti da je plagiranje jedna nečasna radnja, koja fundamentalno predstavlja krađu intelektualne svojine drugih ljudi, i kao takva je kažnjiva i ne treba se koristiti ni u kojem slučaju. Stoga je važno znati načine za izbjegavanje plagiranja, a neki od njih su:

  • Citiranjem sopstvenih izvora
  • Korišćenjem znakova izvoda i navoda prilikom citiranja rečenica koje su kopirane iz izvoda
  • Parafraziranjem
  • Prezentacijom sopstvenih ideja
  • Korišćenjem softvera za provjeru plagijata.

 

Izvori:

‘8 Most Common Types of Plagiarism to Stay Away From!’ 2018. Enago Academy (blog). 25 March 2018. https://www.enago.com/academy/fraud-research-many-types-plagiarism/.

‘Avoiding Plagiarism – Cite Your Source | Academic Integrity at MIT’. n.d. Accessed 23 March 2021. https://integrity.mit.edu/handbook/citing-your-sources/avoiding-plagiarism-cite-your-source.

‘Plagiarism | University of Oxford’. n.d. Accessed 23 March 2021. https://www.ox.ac.uk/students/academic/guidance/skills/plagiarism.

‘Plagiarism’. 2021. In Wikipedia. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Plagiarism&oldid=1013552006.

Calonia, Jennifer. 2019. ‘How To Avoid Plagiarism’. How to Avoid Plagiarism: 5 Easy Methods | Grammarly. 21 August 2019. https://www.grammarly.com/blog/5-most-effective-methods-for-avoiding-plagiarism/.