Kako snimiti kratkometražni nijemi film

Ukoliko ste se pitali kako da kreirate nijemi kratkometražni film, Forum MNE je napravio kratke video tutorijale sa uputstvima i praktičnim primjerima. Video snimke možete pogledati na ovom linku.

Studentski život u Budimpešti

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ove nedelje predstavljamo vam Janu Marjanović, koja se trenutno nalazi se u Budimpešti gdje je na master studijama iz oblasti zaštite životne sredine. Jana je i jedna od OCSI lokalnih koordinatora za Mađarsku.

O Janinom iskustvu možete čitati u nastavku.

1. Kako si se odlučila za studiranje u inostranstvu i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

Osnovne studije sam završila u Crnoj Gori, na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju na Univerzitetu Donja Gorica (UDG). Tokom osnovih studija sam jedan semester provela na Erasmus razmjeni u Estoniji, jedan semester na CEEPUS razmjeni u Mađarskoj, ali sam imala priliku da ljetnje škole i internship-ove provedem u Kini i Njemačkoj.

Još tokom srednjoškolskih dana sam bila zainteresovana za studije u inostranstvu, a kako sam počela sa studijama, prilike su se otvarale i svaku koja mi je naišla na put, sam iskoristila. Samim tim što sam provela jedan semester u Mađarskoj tokom osnovnih studija, grad u kojem sam studirala mi se dopao i imala sam motivaciju da tragam za stipendijama koje postoje i koje bi mi omogućile da nakon završenih osnovnih studija nastavim master studije u Budimpešti. I trenutno se nalazim ovdje, na master studijama iz oblasti zaštite životne sredine.

Nakon svake razmjene sam odrasla i unaprijedila sebe u mnogo segmenata. Unaprijedila sam znanje stranog jezika, u ovom slučaju engleskog jezika, ali i jezika zemalja u kojima sam živjela. Proširila sam svoju zonu komfora, ali se i osamostalila. Takođe, otvorila sam vidike i smatram da je to jako važno za profesionalnu karijeru. Naučila sam kako funkcionisati u internacionalnom timu. Naučila sam kako da budem tolerantna, kako da razumijem, saslušam, ali i da budem otvorena za različita mišljenja – kao i za upoznavanje različitih kultura. Osim toga što sam usavršila komunikacijske vještine i emocionalnu inteligenciju, najvažnije od svega jeste broj predivnih ljudi koje sam upoznala iz svih krajeva svijeta, i svako od njih mi je ispričao unikatnu, neponovljivu životnu priču, a i oni su čuli moju. Studiranje u inostranstvu mi svakodnevno daje samopouzdanje, hrabrost i vjeru u sebe da donosim važne životne odluke.

Odvajanje od porodice nije nimalo lako, ima mnogo odricanja, kako materijalnog tako i onog koji nas čini takve kakvi smo – emocionalnog, duhovnog, ali sve prepreke koje prevaziđemo nas čine jačim i prave nas osobom kakva vremenom postajemo – samouvjerenom, motivisanom i uspješnom.

2. Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti, ali i mane studija u Mađarskoj?

Studiranje u Budimpešti svakako ima više prednosti nego mana. Kao najveće prednosti bih izdvojila to što je Budimpešta, ali i Mađarska generalno, zemlja koja je otvorena za veliki broj studenata iz svih djelova svijeta. Mogu slobodno reći da se ovdje nalazi veliki broj internacionalnih studenata, i da postoji veliki broj internacionalnih programa za studiranje, na različitim jezicima. Osim navedenog, kao prednost bih izdvojila to što je univerzitet na kojem trenutno studiram, pod nazivom Eötvös Loránd University (ELTE) najstariji i među pet najboljih univerziteta u Mađarskoj, ali je i  visoko rangiran na listi svjetskih univerziteta. Naravno da su ovi parametri uticali na to kada sam odlučila gdje ću nastaviti usavršavanje nakon osnovih studija. Kvalitet studija i posvećenost profesora je na jako visokom nivou, a u sadašnjoj situaciji u toku pandemije više nego ikada.

Kao jednu od mana studija u Mađarskoj bih izdvojila to što je cijena školarine po semestru jako visoka (na univerzitetu na kojem studiram je oko 4000 eura/semestar), a koliko sam informisana, cijena je približna i na ostalim univerzitetima širom zemlje. Ukoliko stipendija ne bi postojala, smatram da za crnogorske studente, gdje većina nas živi u porodicama sa prosječnim primanjima, nije jednostavno i dostupno da započnu, nastave ili dovrše studije u inostranstvu. Govorim iz sopstvenog iskustva, da nijesam dobila stipendiju, ne bih mogla finansirati troškove školarine u Mađarskoj.

3. Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primjeni u Crnoj Gori?

Kao prvo, obrazovni program na kojem trenutno studiram – Zaštita životne sredine, ne postoji u Crnoj Gori. Postoji kao smjer u sklopu različitih fakulteta, međutim, ne postoji kao posebna fakultetska jedinica koja je posvećena isključivo ovoj oblasti, kao što je primijenjena ekologija, zaštita životne sredine, održiva energija, upravljanje otpadom i slično. Smatram da je ova oblast jako važna, posebno u Crnoj Gori, i da bi zainteresovanost mladih ljudi prema ovoj oblasti trebala da bude na većem nivou. Zaštita životne sredine je danas važnija nego ikada, i više nego ikada trebamo biti posvećeni tome da mijenjamo svijet na bolje – kako svojim znanjem, ali i promjenom svakodnevnih navika.

Kada je u pitanju obrazovni sistem, već sam govorila o tome da sam osnovne studije završila na Univerzitetu Donja Gorica (UDG). Moram spomenuti da se studiranje u inostrastvu ne razlikuje mnogo u odnosu na univerzitet gdje sam ja završila osnovne studije. Profesori su jako otvoreni, spremni da saslušaju, ali i da primijene uglavnom sve što student predloži kao sugestiju (kako na studijama u Crnoj Gori, kao i u inostranstvu). Takođe, primjenjuju se moderne metode studiranja, kako na UDG-u u Crnoj Gori, tako i na univerzitetu gdje trenutno studiram.

Međutim, ono što bih voljela da se primijeni u Crnoj Gori, jeste više kako student kao individua posmatra studiranje. Veliki broj studenata u Crnoj Gori na studije ne gleda kao na proces, već su fokusirani na krajnji produkt – u ovom slučaju diploma. Smatram da nas obrazovni sistem uči tome da budemo fokusirani na ispit, na diplomu, a ne na ono što ćemo naučiti i kako ćemo se usavršiti u procesu pripremanja za isti. U inostranstvu, studenti, ali i profesori su više otvoreni da pokažu da svaki student na studije treba gledati kao na priliku da svakog dana nauči nešto novo, da primijeni znanje i da prati ,,trendove” kada je nauka u pitanju. Ocjena nije bitna, diploma nije bitna, već ono što smo naučili u procesu ostvarivanja istih. Kada ovako posmatramo na studije, uspjeh kao takav je neizostavan.

Takođe, još jednu stvar koju bih izdvojila jeste praktična nastava, odnosno praktični rad koji je više zastupljen u obrazovnom sistemu u zemlji u kojoj studiram, nego u Crnoj Gori. Kao student prirodnih nauka, laboratorijske vježbe i vježbe na terenu su jako važne za moju oblast. Moram napomenuti da ih je više bilo tokom studija u inostranstvu, nego u Crnoj Gori. Ovo je jedan od važnih segmenata koje je potrebno promijeniti kako bi se obrazovni sistem u Crnoj Gori podigao na viši nivo i kvalitet studija parirao studijama u inostranstvu.

4. U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura u Mađarskoj od istoga u Crnoj Gori?

Iako je Mađarska teritorijalno jako blizu Crne Gore, društveni ambijent i kultura su potpuno različiti. Hrana je drugačija, mentalitet ljudi je drugačiji, kao i jezik. Smatram da najveću barijeru života u Mađarskoj predstavlja jezik, gdje ljudi srednje i starije starosne dobi ne znaju engleski jezik. Mađarski jezik je jedan od najtežih jezika i potpuno je drugačiji od slovenske grupe jezika. Trenutno pokušavam naučiti osnove mađarskoj jezika uz kurseve koje imamo na fakultetu, i koji su od ove godine za internacionalne studente postali obavezni. Svakog dana se upoznajem sa kulturom kroz upoznavanje ljudi, učenje jezika, ali i degustacije različite vrste hrane. U Mađarskoj se osjeća uticaj Evropske Unije, kada je uređenost i organizacija u pitanju, međutim, ima dosta stvari na kojima je potrebno raditi i izmijeniti, kao što je birokratija-i to otežava apliciranje za bilo koju vrstu dokumentacije. Ljudi su generalno zatvoreni i ne toliko druželjubivi, međutim, sve lokalne ljude koje sam bliže upoznala i imam priliku sa njima provoditi vrijeme, svakog dana čine boravak u Budimpešti ljepšim.

5. Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Budimpešti?

Kako sam se već upoznala sa Budimpeštom 2019.godine kao student na jednosemestralnoj razmjeni, to mi je umnogome pomoglo da započnem novi segment svog života – kao student master studija u Budimpešti, gdje provodim trenutno osmi mjesec. Budimpešta je, prema mom mišljenju, jedan od najljepših gradova u Evropi. Kao prednosti bih izdvojila to što se nalazi blizu Crne Gore, a sa druge strane je potpuno drugačija, kako sam i spomenula u jednom od prethodnih pitanja. U ovih godinu dana života u Budimpešti se nikada nijesam osjetila usamljeno ili da nemam ideju šta raditi u toku dana. Uvijek postoji mjesto gdje se može prošetati, provesti kvalitetno vrijeme – kako u prirodi, tako i u urbanim djelovima grada. Dopada mi se to što je gradski prevoz jako dobro povezan, skoro svaki dio grada je jednostavno dostupan, a cijena mjesečne karte za studente je jako povoljna. Ono što mi se posebno dopada, kao nekom ko je biciklista, jesu biciklističke staze koje su svuda u gradu. Dopada mi se arhitektura, generalno istorijske građevine i priče koje svaka ima, ali i mnogobrojni parkovi.

Troškovi života nijesu mnogo različiti ili veći u odnosu na Crnu Goru. Ono što je skuplje jeste smještaj, ukoliko student ne odluči da stanuje u domu. Posebno u vrijeme pandemije, domovi nijesu bili lako dostupni studentima. Cijene prehrambenih proizvoda su uglavnom kao u Crnoj Gori, ali i troškovi noćnog života. Iskrena da budem, nekada sam više novca na mjesečnom nivou trošila u Podgorici tokom studija nego trenutno u Budimpešti. Naravno, Budimpešta kao glavni grad je skuplja za život u odnosu na ostale gradove u Mađarskoj.

Studiranje na mađarskim univerzitetima omogućava studentima da steknu znanje koje je jako visoko rangirano, kako u Evropi, tako i u svijetu. Smatram da su prilike za zaposlenje mladih ljudi takođe veće u odnosu na Crnu Goru. Kako Crna Gora ima saradnju sa Vladom Mađarske, trenutno studiram na stipendiji pod nazivom – Stipendium Hungaricum, koja se raspisuje svake godine. Crna Gora ima mogućnost da pošalje određeni broj studenta na osnovne, master i doktorske studije. Stipendija pokriva sve troškove školarine, troškove zdravstvenog osiguranja, vize (boravišne dozvole), kao i troškove života. Smatram da je ovo odlična prilika za crnogorske studente da se zainteresuju za studiranje u inostranstvu.

Mentalno zdravlje u doba korone

Pandemija korona virusa je uzdrmala zdravstvo, ekonomiju i cjelokupni državni sistem, ali i našu rutinu i način života. Drastične okolnosti poput načina pozdravljanja (rukovanje i ljubljenje zamijenjeno dodirom laktovima ili Wuhan pozdravom), usporavanje socijalnog života, obustava rada i obrazovanja na način na koji smo navikli, uticale su na naš život. Ljudski organizam koji voli komfort zonu, sigurnost i svakodnevnicu, često na nesvakidašnju situaciju reaguje anksioznošću.

Šta je anksioznost?

Anksioznost je raspoloženje koje karakterišu naglašeni negativni afekat i tjelesni simptomi napetosti, pri čemu osoba strašljivo iščekuje buduću opasnost. Ljudi često razmišljaju o tome kao o neodređenom, lebdećem strahu, koji se javlja kada smo u situaciji u kojoj budući događaj percipiramo nekontrolisanim i neizvjesnim, a sopstvene snage za suočavanje procjenjujemo kao neznačajne (bespomoćnost). Zvuči poznato sa nekom aktuelnom situacijom? Anksioznost se manifestuje pojačanom brigom, te razmišljanjem i usmjerenom pažnjom na moguću prijetnju, i samim tim otežanom koncentracijom. Tome još doprinose svakodnevna i cjelodnevna preplavljenost lošim vijestima, koje mozak stavljaju u režim prijetnje. Kampanje podizanja svijesti su ključne da se shvati ozbiljnost ove situacije. U ovom blogu ćemo se posvetiti idenitifkaciji nuspojava i određenih izazova po mentalno zdravlje, kao i na to koliko je važno osvijestiti taj uticaj i pažljivo birati izvore informisanja.

Normalno je što ste napeti

Prvo, želimo da istaknemo da je potpuno normalno u ovoj situaciji osjećati anksioznost.  Znajte da niste sami u tome. Zbog čega je to tako? Ne želimo da zalazimo previše u biologiju i evoluciju, ali to ima veze sa načinom na koji je naš režim funkcionisanja mozga “isprogramiran”. Veća pažnja se pridaje negativnim vijestima i prijetnjama, nego onim dobrim i potencijalnim nagradama. Za ovo itekako postoje razlozi. Zamislite našeg pretka, lovca-sakupljača, koji ugleda drvo bogato voćem, ali i leglo zmija koje se ispod njega nalazi. Onaj koji je veći značaj pridao signalu potencijalnog zadovoljenja (hrane), nego signalu potencijalne prijetnje (zmija), nije poživio dugo. Tu evoluitivnu zaostavštinu imamo i danas. Istraživanja su pokazala da negativne vijesti bude veće psihofiziološko uzbuđenje nego one dobre. Na portalima, društvenim mrežama i u svakodnevnim razgovorima, preokupirani smo aktuelnom temom koja uključuje riječi smrt, bolest i prijetnje po ekonomiju. Važno je da ozbiljno shvatite situaciju, ali i da pratite svoju izloženost negativnim vijestima i čuvate svoje mentalno zdravlje. Našim raspoloženjem rukovode nesvjesni mehanizmi koji detektuju i obrađuju signale iz sredine.

Druga stvar na koju treba obratiti pažnju je preuveličavanje opasnosti po sebe. Budimo realni, pridržavajte se propisanih mjera socijalne distance i održavanja higijene, i nema razloga za panikom. Svijet neće stati poslije virusa korone. Razlog zašto možda preuveličate trenutnu krizu u Armagedon je takođe posledica jednog od načina na koji je naš kognitivni sistem ustrojen. Naši kapaciteti su ograničeni i nedovoljni za analizu mora haosa informacija oko nas. Zato je mozak razvio niz prečica u zaključivanju koje su korisne, ali sklone pristrasnosti i greškama. Upravo jer je informacija previše, mozak ne donosi zaključke analizom svih faktora i mehanizama, već na osnovu intuitivnih generalizacija primjera kojim prisustvujemo (pridodajte tome pristrasnost za težinu loših vijesti i prijetnji o kojima smo pričali). Ovo se naziva “Postoji samo ono što vidiš” princip (PSOŠV). Kada čujete da je juče bilo 500 mrtvih, izloženost toj informaciji aktivira kogniciju o prijetnji, kao i automatski generalizovani zaključak da je to neuobičajeno i opasno. Što naravno jeste. Međutim, referentna tačka za pridavanje težine toj vijesti nam je ušuškana i sigurna svakodnevnica na koju smo navikli. Dnevno od gladi umre 8000 djece, u saobraćajnim nesrećama u prosjeku premine 3300 ljudi, a godišnje od sezonskog gripa umre 250000 do 650000 ljudi. Svijet u kojem živimo jako je velik i nije toliko sigurno i ljubazno mjesto, pa ste ipak u njemu preživjeli do sad. Ovo su informacije od kojih smo često pošteđeni.

Još jedna stvar koja nesvjesno utiče na našu razboritost je socijalni informacioni konformizam. Mnogo smo veći konformisti nego što mislimo, i ponašanje drugih jako utiče na našu percepciju situacije. Komšinice koje samo pričaju o korona virusu i o najnovijim informacijama sa portala nisu nikako dobre za Vaše mentalno zdravlje. Prije nego što počnete da paničite sa mislima o kraju svijeta i prijetnji po sebe, osvijestite koje izvore informacija koristite, kao i mehanizme kojim donosite zaključke. Gledajte kojim ljudima ste se okružili.

Kako skrenuti misli

Za početak, ograničite svoje vrijeme kada je u pitanju čitanje vijesti o korona virusu. Čitajte informacije isključivo na provjerenim portalima, jer je sve više #fakenews – lažnih informacija dostupnih na društvenim mrežama.  Ne dozvolite da Vaš mozak obrađuje iste prjeteće informacije i uveličava njihovu težinu zbog česte izloženosti istima. Pratite instrukcije i savjete nadležnih organa: Institut za javno zdravlje (IJZ), Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdrastvena organizacija (SZO).

Bračni par Goulding savjetuje da kada ste anksiozni  zapišete svoje brige i odložite razmišljanje o njima za tačno određeno vrijeme od petnaestak minuta u toku dana. Na taj način Vas neće ometati u Vašem funkcionisanju i  moći ćete se suočiti sa svojim brigama, a zbog vremenske distance objektivnije pristupiti njihovoj analizi. Poslušajte Gouldinge i odredite tačan kratki vremenski period u toku dana kada ćete prelistati sve vijesti o korona virusu koje Vas interesuju, a ostatak slobodnog vremena posvetite čitanju knjiga, meditaciji ili aktivnostima koje Vas lično interesuju. Istraživanja pokazuju da su osobe koje pate od anksioznosti posebno osjetljive na kofein, zato bi dobro bilo da u toku dana smanjite njegov unos ili ako je to moguće, u potpunosti ga izbacite iz konzumacije.

Naš savjet je da se više posvetite sebi u ovoj situaciji. Ne zaboravite da je fizička aktivnost važna, a uz dobru muziku, sve dobija smisao. Razmišljajte o pozitvnim stvarima i ne dozvolite negativnim vijestima da preuzmu Vaš život. Na kraju krajeva, gledajte ovo sa pozitivnije strane, kroz smijeh, koji naučno dokazano produžava život. I iskoristite priliku koja Vam je data, budite sa svojim najbližima i kvalitetno provedite vrijeme sa njima.

Social phobia… still just shyness?

At the beginning of the pandemic, authorities across the globe used the phrase “maintain the social distancing”. On how it has impacted our mental health and what is social phobia you can read more in the paper written by Diandra Konač, a mentee in the Mentorship program “Mreža mozgova 2.0”. Development of paper was supervised by Miloš Đuranović, our member and a psychology student at the University of Padova.

The year of 2020 was like an uninvited guest. It crashed the party in all its glory, and sure enough, it did not come empty handed, kindly gifting us with many health related issues. One of many being mental health conditions such as panic disorder, social phobia, posttraumatic stress disorder, generalized anxiety disorder, and obsessive-compulsive disorder. They though, are not news to our society. Such mental illnesses have been having an impact on the human nation for quite some time now, though their appreciation history doesn’t go that far… Social phobia, a “neglected anxiety disorder” that was not fully appreciated until the late 1980s, is quite a good example. What is social phobia? Is it a kind of social distancing? Or is it simply shyness?

There is a tendency in today’s society to underrate anxiety disorders, with many individuals even referring to them as made up, imagined, or fake. Social phobia, just like any form of anxiety disorder is very much a real state of feelings and, as a matter of fact, a very serious topic to be discussed.

You can read the full paper on the following link: Social Phobia

O studijama biologije

Piše: Anđela Kovačević, studentkinja Mastera Medicinske biotehnologije na Univerzitetu La Sapienza u Rimu

 

O studijama biologije

 

Živimo u  vremenu pandemije koja je promijenila čitav svijet i značaj naučnika, a posebno biologa. Biolozi su ti koji su početkom 2020. godine izolovali genom virusa SARS-CoV2 i omogućili prva testiranja PCR metodom, a zatim i ostale vrste testova. Za to vrijeme, u nekim drugim naučnim grupama, kolege su proučavale karakteristike ovog virusa kako bismo bolje shvatili našeg neprijatelja i našli efikasan način borbe protiv istog. Bez molekularnih biologa, imunologa, genetičara i hemičara danas ne bismo imali vakcine koje su funkcionalne i sigurne. Zamislite kako bi se odvijali događaji 2020. godine da nije bilo biologa. Ne bismo znali šta se dešava i zašto ljudi umiru, ne bismo mogli da se testiramo, liječimo ni vakcinišemo. Kad sve to imate u vidu, svjesni ste značaja tog zanimanja, tada studiranje biologije postaje puno više od učenja beskrajnih knjiga i polaganja ispita.  

Ukoliko ste već obavili početno istraživanje sajtova bioloških fakulteta po Evropi, sigurno ste se susreli sa različitim smjerovima. Jedan od najčešćih je Molekularna biologija i genetika, gdje kako i sam naziv kaže, izučavate molekularne aspekte živih bića, kako funkcioniše sistem gena i proteina koji nas čini jedinstvenima.  Zatim imamo ekologiju i zaštitu životne sredine, nauke koje čine sve da spase život na našoj planeti – jedinom domu kojeg imamo.  Ono što zbunjuje buduće brucoše u posljednje vrijeme je pojava razlike između ,,biologije’’ i ,,biotehnologije’’. Ova dva pojma su jako srodna i odvojena su tek u skorijoj prošlosti. Biologija je nauka o živim bićima. Biotehnologija je primjena saznanja iz biologije u svrhe stvaranja neke koristi po kvalitet  života čovjeka. Dakle, botaničar koji izučava floru amazonske prašume je biolog.  S druge strane, naučnik koji se bavi istraživanjem i proizvodnjom lijeka protiv neke vrste kancera je biotehnolog. Njihova zanimanja su istovremeno i  srodna i veoma različita.  

O zanimanjima nakon završenih studija

A šta sve jedan biolog može? Od vakcina o kojima slušamo svakodnevno, preko ekologije i zaštite životne sredine – zanimanje biologa je zapravo veoma kreativno polje. Ukoliko upišete Bachelor studije opšte biologije, vrlo vjerovatno će deset vaših  kolega da se odluči za deset različitih profesija. Dok će jedan raditi u oblasti medicine, istraživati kako nastaju razne bolesti i kako ih možemo izliječiti, drugi će živjeti svoj san u naučnoj bazi na Južnom polu družeći se sa pingvinima. Biolog takođe može da se bavi nutricionizmom, može proučavati ptice ili neotkrivene dubine okeana. Ukoliko niste sigurni koja grana biologije vas najviše privlači, moj savjet je da upišete opšti smjer. Na taj način ćete, u toku prvih godina studija imati prilike da učite o svakoj oblasti po malo, te procijenite šta je idealno zanimanje za vas. U svakom slučaju, poželjno je da se za oblast odlučite što ranije u toku karijere, kako biste imali vremena za specijalizaciju i usavršavanje. Ukoliko se odlučite za takozvanu akademsku karijeru koja podrazumijeva rad na naučno-istraživačkim projektima i objavljivanje naučnih radova, potrebno je da, osim završenih Bachelor i Master studija, završite i doktorat – PhD. To je ujedno i najviša akademska titula koju možete ostvariti. 

O upisu

Upis na većinu smjerova na biološkim fakultetima širom Evrope podrazumijeva položen prijemni ispit. To znači da avantura intenzivnog učenja biologije počinje i prije samog upisa na fakultet. No, osim što je pokazatelj spremnosti budućeg studenta, prijemni ispit je koristan i za  stvaranje određene baze na kojoj ćete kasnije nadograđivati svoje znanje. Iz tog razloga vam savjetujem da od starta učite sa razumijevanjem, kako biste s lakoćom prelazili stepenice nauke. Često, (na primjer u Italiji) prijemni  ne sadrži samo pitanja iz biologije, već i iz drugih nauka poput hemije, matematike, fizike, logike. Kada izaberete smjer i univerzitet, raspitajte se da li postoji knjiga predviđena za pripremu za prijemni ispit. Ako postoji, bićete pošteđeni napornog traženja literature. Takođe, ocjene u srednjoj školi mogu da variraju i nisu uvijek pravi pokazatelj da li treba ili ne da upišete određeni smjer. Ukoliko ste nesigurni prilikom izbora, budite slobodni da razgovarate sa profesorima ili starijim studentima o svim opcijama. 

Prilikom izbora smjera i fakulteta važno je da obratite pažnju na odnos  teorija/praksa koji taj fakultet nudi. Što više praktične nastave – to bolje. Sposobnost da pročitate knjigu i naučite njen sadržaj ne čini vas biologom. Kao i u svakom zanimanju, praksa je najbolji način da naučite materiju.  

Lista dodatne literature i sajtovi za usavršavanje i pripremu prijemnog ispita (većina se odnosi konkretno na Italijanske državne univerzitete):

  1. Budući brucoši biologije u Italiji najčešće se opredijele za Alpha test priručnike za pripremu prijemnog ispita. U jednoj knjizi pokrivene su sve oblasti koje mogu biti na prijemnom te ne morate da se zatrpavate knjigama, imate sve na jednom mjestu. Takođe Alpha test radi priručnike i za prijemne ispite na ostalim fakultetima (Medicina, psihologija, fizika, društvene nauke itd). Svake godine izlazi novo izdanje, razlike su male ali postoje, te vam savjetujem da uzmete novije verzije. http://www.alphatest.it/Libri-Alpha-Test/Test-Ammissione/Altri-corsi-di-laurea/Biologia-Biotecnologie-Farmacia-Chimica-CTF/978-88-483-2106-82
  2. U periodu kada sam upisivala osnovne studije, moj izbor za pripremu prijemnog je bio priručnik izdavačke kuće Zaniccheli. Što se sadržaja tiče, vrlo je sličan Alpha testu obzirom da oba izdavača vode računa o tome da u priručniku budu oblasti koje se zaista pojavljuju na prijemnim  ispitima.  Međutim, kao strancu, način na koji je pisana Zanichelli knjiga mi je bio mnogo jednostavniji, a sve je propraćeno adekvatnim ilustracijama. https://www.zanichelli.it/ricerca/prodotti/unitutor-professioni-sanitarie-2021

Oba sajta nude vam i eBook verzije i mogućnost online provjere znanja. Savjetujem vam da nabavite novije izdanje knjige, jer se svake godine prilagođavaju novim pitanjima na prijemnom.

  1. Na ovom sajtu možete pronaći informacije o načinu odvijanja prijemnih ispita na biološkim fakultetima u Italiji. https://www.skuola.net/test-ingresso/ammissione-universita/test-ingresso-biologia-biotecnologie-cisia-tolc-b.html
  2. Ono što je meni veoma pomoglo u toku pripreme za prijemni bila je ljetnja škola za buduće studente. Škola je podrazumijevala tri sedmice intenzivnih predavanja iz svih oblasti koje su bile na prijemnom ispitu. Posebno se plaća i nije preduslov za izlaz na prijemni, ali ako ste u mogućnosti svakako vam preporučujem da prisustvujete. Na ovom linku možete naći informacije o projektu ljetnjih škola za brucoše na Univerzitetu Sapienza u Rimu https://www.uniroma1.it/it/pagina/orientamento-rete. Ukoliko ste izabrali neki drugi univerzitet u Italiji koji ne nudi slične kurseve, možete prisustvovati ovom u Rimu, obzirom da su pitanja na prijemnom identična na svim državnim univerzitetima.
  3. Iako se nalazi na petom mjestu moje liste, zapravo najvažnija knjiga koju bi trebalo da pročita svaki budući biolog na početku karijere je naravno Darvinovo ,,Porijeklo vrsta’’ (’’The origin of species’’). Savjetujem vam takođe da ovu knjigu čuvate i ponesete sa sobom na studije. U različitim stadijumima studiranja i karijere, možete naučiti nesto novo pri svakom čitanju.
  4. Ne možemo da preskočimo James Watsona i njegovu knjigu ’’The double Helix’’ koja nas uvodi u razmišljanja mladog naučnika koji je sa samo 24 godine, bio dio tima zaslužnog za otkriće koje će promijeniti svijet nauke i medicine. 
  5. Ukoliko prilikom pripreme za prijemni (ili kasnije za neki drugi ispit) naiđete na stručne pojmove koje ne razumijete, možete potražiti mnjihovo značenje na ovom sajtu https://biologydictionary.net/complete-list-biology-terms/. Dobra stvar biologije je, na kom god jeziku  je učili, stručni izrazi su najčešće vrlom slični pa možete naslutiti njihov izgovor na engleskom. 
  6. Iako ste tek na početku karijere, ne bi bilo loše da bacite pogled na to kako izledaju i kako se pišu pravi naučni članci. Najveća i najpoznatija baza podataka naučnih radova na internetu je PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/ Možete pretraživati na osnovu ključne riječi, autora, godine izdanja itd. Neki od ostalih baza podataka koje su nam dostupne su Scopus, Google Schoolar i Research gate.
  7. Među svom stručnom literaturom preporučujem vam i jednu knjigu zabavnog karaktera ali vrlo edukativnu ukoliko razmatrate ideju o karijeri naučnika a to je ,,How to win a Nobel prize’’ autora Barry Marshall i Lorne Hendry. Iako je pisana za djecu do 12 godina, vrlo je interesantna svima koji su na pragu da postanu naučnici. 
  8. Ipak, ukoliko ozbiljno imate cilj da dobijete Nobelovu naradu jednog dana, obratite pažnju na ovih 10 pravila: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4383532/
  9. Ukoliko vas neka blast posebno zainteresuje, možete proširiti svoje znanje putem online kurseva. Preporučujem sajt   https://www.edx.org/ koji nudi kurseve prestižnih univerziteta, poput Harvarda. Mnogi kursevi su dostupni besplatno, pogotovo u toku pandemije, dok je potrebno platiti ukoliko želite sertifikat.  
  10. Takođe je korisno biti u toku sa školama nauke za srednjoškolce i studente. Za internacionalna iskustva potrebno je istražiti na internetu, no za početak obratite pažnju na Facebook grupe poput BioPills i European Biologists, Biotechs, Naturalists gdje možete pronaći informacije o školama i kursevima, pa čak i part-time i volonterskim poslovima za buduće biologe.
  11. Naravno, neizbježan study tool postao je i YouTube, na kom bih izdvojila kanal Shomu’s Biology. Kroz videe od desetak minuta, s lakoćom ćete razumjeti biološke i hemijske procese (u suprotnom pogledajte video ponovo). 
  12. Više o zanimanju biologa možete naći na ovom linku https://www.careerexplorer.com/careers/biologist/

Savjeti

Kada položite prijemni i započnete osnovne studije, to je tek prva ali najvažnija stepenica vaše karijere. Iako predavanja nisu obavezna na svim fakutetima, moj savjet je da ih što manje propuštate. Što se tiče praktičnih vježbi, najbolje bi bilo da prisustvujete svakoj i to uz maksimalnu koncentraciju. Upravo ove vježbe mogu vam pomoći da položite ispit uz manje muke. Savjetovala bih vam takođe otvoren odnos sa profesorima, pogotovo iz predmeta koji vas najviše interesuju. Većina profesora cijeniće zainteresovanost za njihovu oblast i biće voljni da vam daju savjet za budućnost karijere i slično. Ukoliko vam se ukaže prilika da prisustvujete nekom kongresu ili seminaru, zgrabite je! Na takvim događajima možete čuti naučnike, stručnjake iz neke oblasti kako govore o svom istraživanju na način koji nije prilagođen studentima, već se obraćaju sebi ravnim kolegama. Zbog toga može biti malo teže da pratite njihova predavanja ali upravo na taj način ćete razviti sposobnost da i vi jednog dana pričate ,,jezikom nauke’’.       

Hromozomske aberacije

Ako želite da saznate šta su to Hromozomske aberacije i kakvi oblici iste sve postoje, predstavljamo vam rad Marije Šćepanović, učesnice u mentorskom programu “Mreža mozgova 2.0”. Njena mentorka je bila Jovana Savić, naša članica i studentkinja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Bolonji.

Hromozomi su tjelašca koja su izgrađena od: DNK , RNK , baznih proteina histona i nehistonskih proteina. Humane somatske ćelije imaju dvije garniture hromozoma , od kojih je jedna porijeklom od majke, a druga od oca. na osnnovu čega zaključujemo da humana ćelija imaju diploidan broj hromozoma. Hromozome grupišemo u 23 para, od čega su hromozomi svakog para iste veličine , oblika i nose gene za iste osbine. Set hromozoma u ćeliji uređen u parovima i prema veličini predstavlja kariotip.

Promjene u genetičom materijalu koji uključuju djelove hromozoma , cijele hromozome ili kariotip ozanačavaju se kao hromozomske aberacije.

Daunov sindrom naječešća je trizomija u karotipu živorođene djece . Učestalost javljanja je 1:700. Ova trizomija najčešće nastaje usljed grške u gametogenezi , zbog neodvajanja hromozoma 21. Bebe obično imaju malu glavu, široko razmaknute i kose oči (kao kod Mongola), na unutrašnjem uglu očiju koža je nabrana (“treći kapak”), a na dužici oka vide se bijele pjege. Nos i usta takvih beba umanjeni su, ušne školjke takođe su male i nepravilno su oblikovane. Tonus mišića je snižen, a zglobovi su im izuzetno savitljivi.

Cijeli esej je dostupan na ovom linku: Hromozomske aberacije

Adolescenti i nasilje: Faktori koji utiču na vršnjačko nasilje i implikacije na školske intervencije

O adolescentskom dobu i nasilju, te faktorima koji utiču na nasilje i implikacijama koje utiču na školske intervencije piše Ivona Mirković, učesnica mentorskog programa “Mreža mozgova 2.0”. Njena mentorka je Dorontinë Berishaj, članica OCSI i studentkinja University of Sheffield.

Adolescencija ili prelazan period između djetinjstva i odraslog doba je uvijek karakterisan kao jedna zatalasana zona puna promjena i izazova. Svi mi, ljudi, kroz život prolazimo određene razvojne etape (Erikson, 1993). Kada je riječ o etapi adolescencije dolazi do konfuzije u relaciji ličnog identiteta i autoriteta. Adolescenti su pod većim uticajem prijatelja i žele da sa njima provode više vremena nego sa porodicom. Snažno ih vuče osjećaj pripadnosti određenoj grupi. Uvijek žude da pokušaju različite stvari i često traže greške u ponašanju odraslih (Erikson, 1993). Susrijeću se sa izazovom upoznavanja, savladavanja i pravilnog usmjeravanja ličnih nagona u veoma kratkom periodu (Đokić Pješčić & Trumpić, n.d.). Jedan od mnogobrojnih izazova jesu i interpersonalni odnosi sa vršnjcima, nastavnicima, roditeljima ali i okolinom uopšte. U adolescenciji dolazi do porasta učestalosti rizičnih ponašanja (Videnović i Baucal, 2011).

Škola kao institucija, koja je “kuća” ovakvim ponašanjima, razvija najrazličitije programe protiv istog. S popriličnom sigurnošću se može tvrditi da je školsko nasilje pojava od kad postoji i škola (Matić, 2011). Ono što sada nazivamo školskim nasiljem bilo je oduvjek prisutno, ali se opazalo kao normalno i neizbjezno. Naravno razloge za takvu percepciju možemo tražiti u svakoj instituciji, gradu, državi. Nasilje kao oblik ponašanja je eksplodirao u 20tom vijeku i u velikoj količini se počelo govoriti o istom (Matić, 2011).

Kompletan rad možete pogledati na ovom linku: Adolescenti i nasilje

Hallmarks of cancer

If you ever wondered what is cancer and what are the hallmarks of cancer, this is an opportunity for you to learn more about it. Milica Glušac, a mentee in the Mentorship program “Mreža mozgova 2.0” presented her paper on Hallmarks of cancer as a final project of the mentorship process. Development of this paper was supervised by Anđela Kovačević, our member and a Medical Biotechnology student at La Sapienza University of Rome.

In the last two decades, scientists have come in the possession of remarkably diverse data about cancer. There are more than 100 types of cancer that have been acknowledged by now, typically named after its location in the body (specific organ – lung cancer) or after the cell type that they originate from (specific cell – lymphoma which begins in T or B lymphocytes).

However, the progress made in the 21st century is greater than the entire progress that has been made in the foregoing centuries. The ground-breaking discovery of six hallmarks of cancer holds the ability to significantly influence the direction of progress when it comes to the advancement of strategic cancer therapies. By gaining complete clarity of mechanisms which guide cancer, effective treatment for the disease will be possible. Hence, the surveillance of oncological disorders is advanced and persistent, therefore new traits are being discovered and our knowledge is expanding. Novel discoveries are looking into the development of genomic instability and mutation in cancer cells, inflammatory state of tumor initiated by the immune
system, reprogramming of cellular energy metabolism and evasion of the impact of immune cells. Accordingly, scientists predict new anticancer drugs which possess the ability to target specific hallmark capability and therefore prevent further progression of cancer or cure already existing cancer.

Analogous to cancer cells stubbornly working on discovering distinct methods to survive and grow, scientists work on uncovering those methods and putting an end to them with an effective diagnosis and therapy which is expected to be basic science in the future.

The full paper is available on the following link: Hallmarks of cancer

Mreža mozgova 2.0: iskustva učesnika i učesnica programa

Predstavljamo vam video o našem mentorskom programu Mreža mozgova 2.0!

Ukoliko želite da čujete iskustva o učešću u mentorskom programu, pogledajte šta imaju da vam kažu učesnici druge generacije našeg programa!

Mentorski program Mreža mozgova je organizovan u okviru projekta “Mladi talenti, sadašnjost i budućnost Crne Gore”, koji implementiraju OCSI i ELTAM, a uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

O studijama ekonomije

Piše: Ksenija Racković, studentkinja ekonomskog fakulteta Univerziteta u Firenci

 

O studijama ekonomije

 

Studije ekonomije sinonim su za samoinicijativno pojednostaljivanje i uprošćavanje problemskih situacija na dnevnom nivou, logičko i kritičko mišljenje, razvoj društvene svijesti. Ekonomija se ne bavi samo novcem, zapravo moglo bi se reći da je proces obrnut – novac se ‘’bavi’’ ekonomijom. Ekonomija je društvena nauka koja istražuje ljudima dostupne načine i kanale za proizvodnju, upotrebu i distribuciju resursa, istovremeno istražujući komponente koje stimulišu i podstiču ljudske reakcije pred problemom i rješenja pred zadatkom. 

Ona objedinjuje informacije i iz drugih oblasti – političkih nauka, geografije, istorije, marketinga, filozofije, sociologije, antropologije u službi traženja stabilne ravnoteže između statističkih analiza i subjektivnih fenomena zbog čega je idealan poziv za sve one koji uživaju i na časovima matematike i na časovima psihologije. Najsvestranije mlade ljude koje poznajem srela sam upravo na svom fakultetu, a pošto je neodlučnost često boljka istih, povoljna okolnost je ta da su studije podijeljene na osnovne, koje su često i uslov za master (u trajanju od dva semestra) i/ili magistrarske studije (koje traju četiri semestra). Ovakva organizacija dozvoljava studentu da se posveti različitim sferama interesovanja na različitim akademskim nivoima. 

O disciplinama

Najpopularnije Underpinning discipline su (u zagradama su nazivi na italijanskom kako bi se oni koji namjeravaju da obrazovanje nastave na nekom od tamošnjih univerziteta lakše snalazili u procesu traženja i online prijava):

  • Ekonomija i Trgovina (Economia e Commercio)
    Ovo je najopštiji iliti “najheterogeniji” uvid u ovu nauku i najsigurniji prvi korak za gorenavedene.  Ne obavezuje studenta da na početku izabere naredni korak i daje slobodu na tržistu rada. Najvažniji predmeti na ovom smjeru su makroekonomija, mikroekonomija, statistika, matematika.
  • Korporativna Ekonomija (Economia Aziendale/Economia e Gestione di Impresa)
    Ovo je smjer za vas ukoliko prepoznajete interesovanje za administraciju i sve različite faze poslovanja jedne kompanije – od rađanja ideje preko preko quality policies do same prodaje usluge ili proizvoda. 
  • Finansije (Economia e Finanza/Economia delle Banche, delle Assicurazioni e degli Intermediari Finanziari)
    Disciplina je snažno orijentisana i koncentrisana na izučavanje principa koji regulišu finansijski sektor (zaposleni, kompanije, priroda ugovora, ali i javno, porezno, trgovačko, internacionalno pravo i sl).
  • Statistika (Scienze Statistiche)
    Ovaj smjer formira individue spremne ne samo da izvršavaju operacije statističke prirode na visokoprofesionalnom nivou, već i da iste interpretiraju, delegiraju i pravilno orijentišu  ka donošenju najefikasnijih rjesenja.  

Pored ovih, jako popularne su i: Ekonomija i Marketing, Ekonomija i Turizam, kao i Business and Economics. 

O zanimanjima nakon završenih studija

Neki od profila u kojima ćete se sigurno pronaći na tržištu rada kad zvanično budete završite studije su:

  • Analitičar/ka tržišnog Istraživanja
    Pomaže kompanijama da ustanove šta, koliko i na koji način da ponude i promovišu proizvode, kroz ankete koje identifikuju potencijalne kupce. Saznanja zatim implementiraju u efektivne marketinške i prodajne strategije.
  • Finansijski/a analitičar/ka
    Usko specijalizovan za određene vrste hartija od vrijednosti i radi za proviziju preko posredničkih kuća i velikih finansijskih institucija. Odgovornosti ovog posla: proučavanje tržišta hartija od vrijednosti, kompanija i konkurencije, preporuka o kupovini i prodaji hartija od vrijednosti na osnovu predviđenih budućih kretanja.
  • Analitičar/ka podataka
    Tok posla određen je prirodom djelatnosti kompanije, a obuhvata prikupljanje, prečišćavanje, transformaciju i/ili modelovanje sirovih podataka u blokove informacija koje koriste marketaru, diveloperu, računovodstvu i dr. 
  • Računovođa
    Posao podrazumijeva izradu, vođenje i održavanje finansijske i nefinansijske dokumentacije u privrednim ili neprivrednim subjektima, u agenciji za knjigovodstvo, državnoj upravi i sl.
  • Aktuar/ka
    Bavi se mjerenjem rizika i upravljanjem istih na osnovu teorije vjerovatnoće i srodnih vještina.
  • Ekonomski savjetnik/ca ili Konsultant/kinja
    Primjenjuje tehnike ekonomske analize u svrhu maksimizacije prihoda, prestiža. Očekivano je izvrsno poznavanje mikroekonomije, ekonometrije, finansija. 
  • Menadžer/ka proizvoda
    Zadužen za specijalizovano upravljanje svim aktivnostima vezanim za neki proizvod, planira rad službi u skladu s definisanom strategijom poslovanja, predlaže godišnje i mjesečne planove, raspoređuje radne zadatke.
  • Business reporter/ka
    Istražuje i opisuje ekonomske trendove, privrednu politiku, kreira ili učestvuje u kreiranju informativnih platformi.
  • Bankar/ka
    Interaguje sa klijentima na dnevnoj bazi.
  • Kompenzacioni Menadžer/ka
    Stara se o adekvatnim nadoknadama za rad na osnovu ranga, kvalifikacije, opisa i obima posla.

Dobra organizacija, proaktivnost, uspješno i svrsishodno delegiranje zadatak, i time management neke su od osobina koje se u srednjoj školi razvijaju i ispoljavaju kroz projektne zadatke, debatni klub, đački parlament, redakciju školskog lista i sl. Za studije ekonomije pomenute vještine su dragocjene, a ukoliko ste u nižim razredima još uvijek stižete da se oprobate u nekoj od praktičnih aktivnosti koje vaša škola  nudi i prepoznate ih kod sebe. 

O upisu

Svaki univerzitet ima svoja pravila koja se tiču upisa, kao i strukturu prijemnog ispita – ukoliko isti postoji.  Obratite pažnju na to da li je moguće prijaviti se na više različitih univerziteta u istoj državi, koji je traženi nivo poznavanja  jezika na kom namjeravate da pohađate fakultet, te da li znanje istog možete dokazati kroz neki sertifikat koji se stiče dok ste još srednjoškolci.  

Svoju prijavu na Università degli Studi di Firenze poslala sam uz posredstvo Ambasade Italije gdje sam onda ušla u proces dobijanja studentske vize, dok sam se za prijemne ispite prijavila online putem sajta Univerziteta. Za takozvani OFA test koji se sastoji iz zadataka iz logike i matematike pripremila sam se na osnovu primjera koji je bio dostupan na sajtu. Polaganje ovog testa nije krucijalno za upis na fakultet međutim, jeste uslov za pristup ispitima kao što su matematika 1, matematika 2, statistika 1, statistika 2, mikroekonomija i ista pravila važe i kako za strane tako i za studente iz Italije. Test se može ponavljati na svakih nekoliko mjeseci, a fakulteti često studentima ponude i tutora koji ih usmjerava prilikom priprema ukoliko  je to neophodno.  Što se tiče ispita iz  poznavanja jezika, o strukturi sam se informisala na sajtu Univerziteta gdje sam isti i prijavila.  U mom slučaju ispitivanje je bilo usmeno. Dat mi je na čitanje osvrt na aktuelnu ekonomsku situaciju u vidu članka iz dnevnih novina  koji sam komentarisala uz pitanja nekoliko članova komisije. Zatim je razgovor nastavljen u opustenijem tonu – pitali su me o prirodnim ljepotama Crne Gore, umjetnosti u Firenci, kako sam putovala i sl. Na ovom sajtu možete prčitati više o testu koji se polaže pri upisu: https://www.skuola.net/test-ingresso/test-economia/simulazione-test-economia.html 

Prije nego pošaljete prijavu na neki fakultet dobro proučite koje su to materije koje ćete slušati i na koji način se one polažu – parcijalno ili samo kroz jedan, finalni ispit.

Poznavanje jezika

Prijemni iz italijanskog (ali i bilo kog drugog stranog jezika) TIPS and TRICKS:
-čitajte novine i pokušajte da prepričate naglas pročitano;
-slušajte muziku;
-prebacite telefon na italijanski, zapratite na društvenim mrežama sadržaj koji vas interesuje na italijanskom; i
-opustite se! Vjerovatno znate i više nego što mislite.

Preporuke za dodatnu literaturu

Scuola di Economia e Management guida:
https://www.unifi.it/p11803#eco

Primjeri testova iz italijanskog jezika:
https://lingua.com/it/italiano/lettura/

https://kakonamaster.com/

Spisak ekonomskih fakulteta u Italiji:
https://www.skuola.net/facolta/appunti-economia/elenco-sedi-facolta-economia.html

https://www.ammissione.it/area-sociale-economica/dove-studiare-economia-in-italia/17650/

Vodič za studiranje u Firenci:
https://helphousing.com/blog/guida-per-studiare-a-firenze

 

I naravno https://omsa.me/

https://www.youtube.com/watch?v=RW2wiR76SCg