Piše: Anđela Kovačević, studentkinja Mastera Medicinske biotehnologije na Univerzitetu La Sapienza u Rimu

O studijama biologije

Živimo u  vremenu pandemije koja je promijenila čitav svijet i značaj naučnika, a posebno biologa. Biolozi su ti koji su početkom 2020. godine izolovali genom virusa SARS-CoV2 i omogućili prva testiranja PCR metodom, a zatim i ostale vrste testova. Za to vrijeme, u nekim drugim naučnim grupama, kolege su proučavale karakteristike ovog virusa kako bismo bolje shvatili našeg neprijatelja i našli efikasan način borbe protiv istog. Bez molekularnih biologa, imunologa, genetičara i hemičara danas ne bismo imali vakcine koje su funkcionalne i sigurne. Zamislite kako bi se odvijali događaji 2020. godine da nije bilo biologa. Ne bismo znali šta se dešava i zašto ljudi umiru, ne bismo mogli da se testiramo, liječimo ni vakcinišemo. Kad sve to imate u vidu, svjesni ste značaja tog zanimanja, tada studiranje biologije postaje puno više od učenja beskrajnih knjiga i polaganja ispita.  

Ukoliko ste već obavili početno istraživanje sajtova bioloških fakulteta po Evropi, sigurno ste se susreli sa različitim smjerovima. Jedan od najčešćih je Molekularna biologija i genetika, gdje kako i sam naziv kaže, izučavate molekularne aspekte živih bića, kako funkcioniše sistem gena i proteina koji nas čini jedinstvenima.  Zatim imamo ekologiju i zaštitu životne sredine, nauke koje čine sve da spase život na našoj planeti – jedinom domu kojeg imamo.  Ono što zbunjuje buduće brucoše u posljednje vrijeme je pojava razlike između ,,biologije’’ i ,,biotehnologije’’. Ova dva pojma su jako srodna i odvojena su tek u skorijoj prošlosti. Biologija je nauka o živim bićima. Biotehnologija je primjena saznanja iz biologije u svrhe stvaranja neke koristi po kvalitet  života čovjeka. Dakle, botaničar koji izučava floru amazonske prašume je biolog.  S druge strane, naučnik koji se bavi istraživanjem i proizvodnjom lijeka protiv neke vrste kancera je biotehnolog. Njihova zanimanja su istovremeno i  srodna i veoma različita.  

O zanimanjima nakon završenih studija

A šta sve jedan biolog može? Od vakcina o kojima slušamo svakodnevno, preko ekologije i zaštite životne sredine – zanimanje biologa je zapravo veoma kreativno polje. Ukoliko upišete Bachelor studije opšte biologije, vrlo vjerovatno će deset vaših  kolega da se odluči za deset različitih profesija. Dok će jedan raditi u oblasti medicine, istraživati kako nastaju razne bolesti i kako ih možemo izliječiti, drugi će živjeti svoj san u naučnoj bazi na Južnom polu družeći se sa pingvinima. Biolog takođe može da se bavi nutricionizmom, može proučavati ptice ili neotkrivene dubine okeana. Ukoliko niste sigurni koja grana biologije vas najviše privlači, moj savjet je da upišete opšti smjer. Na taj način ćete, u toku prvih godina studija imati prilike da učite o svakoj oblasti po malo, te procijenite šta je idealno zanimanje za vas. U svakom slučaju, poželjno je da se za oblast odlučite što ranije u toku karijere, kako biste imali vremena za specijalizaciju i usavršavanje. Ukoliko se odlučite za takozvanu akademsku karijeru koja podrazumijeva rad na naučno-istraživačkim projektima i objavljivanje naučnih radova, potrebno je da, osim završenih Bachelor i Master studija, završite i doktorat – PhD. To je ujedno i najviša akademska titula koju možete ostvariti. 

O upisu

Upis na većinu smjerova na biološkim fakultetima širom Evrope podrazumijeva položen prijemni ispit. To znači da avantura intenzivnog učenja biologije počinje i prije samog upisa na fakultet. No, osim što je pokazatelj spremnosti budućeg studenta, prijemni ispit je koristan i za  stvaranje određene baze na kojoj ćete kasnije nadograđivati svoje znanje. Iz tog razloga vam savjetujem da od starta učite sa razumijevanjem, kako biste s lakoćom prelazili stepenice nauke. Često, (na primjer u Italiji) prijemni  ne sadrži samo pitanja iz biologije, već i iz drugih nauka poput hemije, matematike, fizike, logike. Kada izaberete smjer i univerzitet, raspitajte se da li postoji knjiga predviđena za pripremu za prijemni ispit. Ako postoji, bićete pošteđeni napornog traženja literature. Takođe, ocjene u srednjoj školi mogu da variraju i nisu uvijek pravi pokazatelj da li treba ili ne da upišete određeni smjer. Ukoliko ste nesigurni prilikom izbora, budite slobodni da razgovarate sa profesorima ili starijim studentima o svim opcijama. 

Prilikom izbora smjera i fakulteta važno je da obratite pažnju na odnos  teorija/praksa koji taj fakultet nudi. Što više praktične nastave – to bolje. Sposobnost da pročitate knjigu i naučite njen sadržaj ne čini vas biologom. Kao i u svakom zanimanju, praksa je najbolji način da naučite materiju.  

Lista dodatne literature i sajtovi za usavršavanje i pripremu prijemnog ispita (većina se odnosi konkretno na Italijanske državne univerzitete):

1. Budući brucoši biologije u Italiji najčešće se opredijele za Alpha test priručnike za pripremu prijemnog ispita. U jednoj knjizi pokrivene su sve oblasti koje mogu biti na prijemnom te ne morate da se zatrpavate knjigama, imate sve na jednom mjestu. Takođe Alpha test radi priručnike i za prijemne ispite na ostalim fakultetima (Medicina, psihologija, fizika, društvene nauke itd). Svake godine izlazi novo izdanje, razlike su male ali postoje, te vam savjetujem da uzmete novije verzije. http://www.alphatest.it/Libri-Alpha-Test/Test-Ammissione/Altri-corsi-di-laurea/Biologia-Biotecnologie-Farmacia-Chimica-CTF/978-88-483-2106-82
2. U periodu kada sam upisivala osnovne studije, moj izbor za pripremu prijemnog je bio priručnik izdavačke kuće Zaniccheli. Što se sadržaja tiče, vrlo je sličan Alpha testu obzirom da oba izdavača vode računa o tome da u priručniku budu oblasti koje se zaista pojavljuju na prijemnim  ispitima.  Međutim, kao strancu, način na koji je pisana Zanichelli knjiga mi je bio mnogo jednostavniji, a sve je propraćeno adekvatnim ilustracijama. https://www.zanichelli.it/ricerca/prodotti/unitutor-professioni-sanitarie-2021

Oba sajta nude vam i eBook verzije i mogućnost online provjere znanja. Savjetujem vam da nabavite novije izdanje knjige, jer se svake godine prilagođavaju novim pitanjima na prijemnom.

3. Na ovom sajtu možete pronaći informacije o načinu odvijanja prijemnih ispita na biološkim fakultetima u Italiji. https://www.skuola.net/test-ingresso/ammissione-universita/test-ingresso-biologia-biotecnologie-cisia-tolc-b.html
4. Ono što je meni veoma pomoglo u toku pripreme za prijemni bila je ljetnja škola za buduće studente. Škola je podrazumijevala tri sedmice intenzivnih predavanja iz svih oblasti koje su bile na prijemnom ispitu. Posebno se plaća i nije preduslov za izlaz na prijemni, ali ako ste u mogućnosti svakako vam preporučujem da prisustvujete. Na ovom linku možete naći informacije o projektu ljetnjih škola za brucoše na Univerzitetu Sapienza u Rimu https://www.uniroma1.it/it/pagina/orientamento-rete. Ukoliko ste izabrali neki drugi univerzitet u Italiji koji ne nudi slične kurseve, možete prisustvovati ovom u Rimu, obzirom da su pitanja na prijemnom identična na svim državnim univerzitetima.
5. Iako se nalazi na petom mjestu moje liste, zapravo najvažnija knjiga koju bi trebalo da pročita svaki budući biolog na početku karijere je naravno Darvinovo ,,Porijeklo vrsta’’ (’’The origin of species’’). Savjetujem vam takođe da ovu knjigu čuvate i ponesete sa sobom na studije. U različitim stadijumima studiranja i karijere, možete naučiti nesto novo pri svakom čitanju.
6. Ne možemo da preskočimo James Watsona i njegovu knjigu ’’The double Helix’’ koja nas uvodi u razmišljanja mladog naučnika koji je sa samo 24 godine, bio dio tima zaslužnog za otkriće koje će promijeniti svijet nauke i medicine. 
7. Ukoliko prilikom pripreme za prijemni (ili kasnije za neki drugi ispit) naiđete na stručne pojmove koje ne razumijete, možete potražiti mnjihovo značenje na ovom sajtu https://biologydictionary.net/complete-list-biology-terms/. Dobra stvar biologije je, na kom god jeziku  je učili, stručni izrazi su najčešće vrlom slični pa možete naslutiti njihov izgovor na engleskom. 
8. Iako ste tek na početku karijere, ne bi bilo loše da bacite pogled na to kako izledaju i kako se pišu pravi naučni članci. Najveća i najpoznatija baza podataka naučnih radova na internetu je PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/ Možete pretraživati na osnovu ključne riječi, autora, godine izdanja itd. Neki od ostalih baza podataka koje su nam dostupne su Scopus, Google Schoolar i Research gate.
9. Među svom stručnom literaturom preporučujem vam i jednu knjigu zabavnog karaktera ali vrlo edukativnu ukoliko razmatrate ideju o karijeri naučnika a to je ,,How to win a Nobel prize’’ autora Barry Marshall i Lorne Hendry. Iako je pisana za djecu do 12 godina, vrlo je interesantna svima koji su na pragu da postanu naučnici. 
10. Ipak, ukoliko ozbiljno imate cilj da dobijete Nobelovu naradu jednog dana, obratite pažnju na ovih 10 pravila: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4383532/
11. Ukoliko vas neka blast posebno zainteresuje, možete proširiti svoje znanje putem online kurseva. Preporučujem sajt   https://www.edx.org/ koji nudi kurseve prestižnih univerziteta, poput Harvarda. Mnogi kursevi su dostupni besplatno, pogotovo u toku pandemije, dok je potrebno platiti ukoliko želite sertifikat.  
12. Takođe je korisno biti u toku sa školama nauke za srednjoškolce i studente. Za internacionalna iskustva potrebno je istražiti na internetu, no za početak obratite pažnju na Facebook grupe poput BioPills i European Biologists, Biotechs, Naturalists gdje možete pronaći informacije o školama i kursevima, pa čak i part-time i volonterskim poslovima za buduće biologe.
13. Naravno, neizbježan study tool postao je i YouTube, na kom bih izdvojila kanal Shomu’s Biology. Kroz videe od desetak minuta, s lakoćom ćete razumjeti biološke i hemijske procese (u suprotnom pogledajte video ponovo). 
14. Više o zanimanju biologa možete naći na ovom linku https://www.careerexplorer.com/careers/biologist/

Savjeti

Kada položite prijemni i započnete osnovne studije, to je tek prva ali najvažnija stepenica vaše karijere. Iako predavanja nisu obavezna na svim fakutetima, moj savjet je da ih što manje propuštate. Što se tiče praktičnih vježbi, najbolje bi bilo da prisustvujete svakoj i to uz maksimalnu koncentraciju. Upravo ove vježbe mogu vam pomoći da položite ispit uz manje muke. Savjetovala bih vam takođe otvoren odnos sa profesorima, pogotovo iz predmeta koji vas najviše interesuju. Većina profesora cijeniće zainteresovanost za njihovu oblast i biće voljni da vam daju savjet za budućnost karijere i slično. Ukoliko vam se ukaže prilika da prisustvujete nekom kongresu ili seminaru, zgrabite je! Na takvim događajima možete čuti naučnike, stručnjake iz neke oblasti kako govore o svom istraživanju na način koji nije prilagođen studentima, već se obraćaju sebi ravnim kolegama. Zbog toga može biti malo teže da pratite njihova predavanja ali upravo na taj način ćete razviti sposobnost da i vi jednog dana pričate ,,jezikom nauke’’.