12. May 2021.
Piše: Anđela Kovačević, studentkinja Mastera Medicinske biotehnologije na Univerzitetu La Sapienza u Rimu
O studijama biologije
Živimo u vremenu pandemije koja je promijenila čitav svijet i značaj naučnika, a posebno biologa. Biolozi su ti koji su početkom 2020. godine izolovali genom virusa SARS-CoV2 i omogućili prva testiranja PCR metodom, a zatim i ostale vrste testova. Za to vrijeme, u nekim drugim naučnim grupama, kolege su proučavale karakteristike ovog virusa kako bismo bolje shvatili našeg neprijatelja i našli efikasan način borbe protiv istog. Bez molekularnih biologa, imunologa, genetičara i hemičara danas ne bismo imali vakcine koje su funkcionalne i sigurne. Zamislite kako bi se odvijali događaji 2020. godine da nije bilo biologa. Ne bismo znali šta se dešava i zašto ljudi umiru, ne bismo mogli da se testiramo, liječimo ni vakcinišemo. Kad sve to imate u vidu, svjesni ste značaja tog zanimanja, tada studiranje biologije postaje puno više od učenja beskrajnih knjiga i polaganja ispita.
Ukoliko ste već obavili početno istraživanje sajtova bioloških fakulteta po Evropi, sigurno ste se susreli sa različitim smjerovima. Jedan od najčešćih je Molekularna biologija i genetika, gdje kako i sam naziv kaže, izučavate molekularne aspekte živih bića, kako funkcioniše sistem gena i proteina koji nas čini jedinstvenima. Zatim imamo ekologiju i zaštitu životne sredine, nauke koje čine sve da spase život na našoj planeti – jedinom domu kojeg imamo. Ono što zbunjuje buduće brucoše u posljednje vrijeme je pojava razlike između ,,biologije’’ i ,,biotehnologije’’. Ova dva pojma su jako srodna i odvojena su tek u skorijoj prošlosti. Biologija je nauka o živim bićima. Biotehnologija je primjena saznanja iz biologije u svrhe stvaranja neke koristi po kvalitet života čovjeka. Dakle, botaničar koji izučava floru amazonske prašume je biolog. S druge strane, naučnik koji se bavi istraživanjem i proizvodnjom lijeka protiv neke vrste kancera je biotehnolog. Njihova zanimanja su istovremeno i srodna i veoma različita.
O zanimanjima nakon završenih studija
A šta sve jedan biolog može? Od vakcina o kojima slušamo svakodnevno, preko ekologije i zaštite životne sredine – zanimanje biologa je zapravo veoma kreativno polje. Ukoliko upišete Bachelor studije opšte biologije, vrlo vjerovatno će deset vaših kolega da se odluči za deset različitih profesija. Dok će jedan raditi u oblasti medicine, istraživati kako nastaju razne bolesti i kako ih možemo izliječiti, drugi će živjeti svoj san u naučnoj bazi na Južnom polu družeći se sa pingvinima. Biolog takođe može da se bavi nutricionizmom, može proučavati ptice ili neotkrivene dubine okeana. Ukoliko niste sigurni koja grana biologije vas najviše privlači, moj savjet je da upišete opšti smjer. Na taj način ćete, u toku prvih godina studija imati prilike da učite o svakoj oblasti po malo, te procijenite šta je idealno zanimanje za vas. U svakom slučaju, poželjno je da se za oblast odlučite što ranije u toku karijere, kako biste imali vremena za specijalizaciju i usavršavanje. Ukoliko se odlučite za takozvanu akademsku karijeru koja podrazumijeva rad na naučno-istraživačkim projektima i objavljivanje naučnih radova, potrebno je da, osim završenih Bachelor i Master studija, završite i doktorat – PhD. To je ujedno i najviša akademska titula koju možete ostvariti.
O upisu
Upis na većinu smjerova na biološkim fakultetima širom Evrope podrazumijeva položen prijemni ispit. To znači da avantura intenzivnog učenja biologije počinje i prije samog upisa na fakultet. No, osim što je pokazatelj spremnosti budućeg studenta, prijemni ispit je koristan i za stvaranje određene baze na kojoj ćete kasnije nadograđivati svoje znanje. Iz tog razloga vam savjetujem da od starta učite sa razumijevanjem, kako biste s lakoćom prelazili stepenice nauke. Često, (na primjer u Italiji) prijemni ne sadrži samo pitanja iz biologije, već i iz drugih nauka poput hemije, matematike, fizike, logike. Kada izaberete smjer i univerzitet, raspitajte se da li postoji knjiga predviđena za pripremu za prijemni ispit. Ako postoji, bićete pošteđeni napornog traženja literature. Takođe, ocjene u srednjoj školi mogu da variraju i nisu uvijek pravi pokazatelj da li treba ili ne da upišete određeni smjer. Ukoliko ste nesigurni prilikom izbora, budite slobodni da razgovarate sa profesorima ili starijim studentima o svim opcijama.
Prilikom izbora smjera i fakulteta važno je da obratite pažnju na odnos teorija/praksa koji taj fakultet nudi. Što više praktične nastave – to bolje. Sposobnost da pročitate knjigu i naučite njen sadržaj ne čini vas biologom. Kao i u svakom zanimanju, praksa je najbolji način da naučite materiju.
Lista dodatne literature i sajtovi za usavršavanje i pripremu prijemnog ispita (većina se odnosi konkretno na Italijanske državne univerzitete):
Oba sajta nude vam i eBook verzije i mogućnost online provjere znanja. Savjetujem vam da nabavite novije izdanje knjige, jer se svake godine prilagođavaju novim pitanjima na prijemnom.
Savjeti
Kada položite prijemni i započnete osnovne studije, to je tek prva ali najvažnija stepenica vaše karijere. Iako predavanja nisu obavezna na svim fakutetima, moj savjet je da ih što manje propuštate. Što se tiče praktičnih vježbi, najbolje bi bilo da prisustvujete svakoj i to uz maksimalnu koncentraciju. Upravo ove vježbe mogu vam pomoći da položite ispit uz manje muke. Savjetovala bih vam takođe otvoren odnos sa profesorima, pogotovo iz predmeta koji vas najviše interesuju. Većina profesora cijeniće zainteresovanost za njihovu oblast i biće voljni da vam daju savjet za budućnost karijere i slično. Ukoliko vam se ukaže prilika da prisustvujete nekom kongresu ili seminaru, zgrabite je! Na takvim događajima možete čuti naučnike, stručnjake iz neke oblasti kako govore o svom istraživanju na način koji nije prilagođen studentima, već se obraćaju sebi ravnim kolegama. Zbog toga može biti malo teže da pratite njihova predavanja ali upravo na taj način ćete razviti sposobnost da i vi jednog dana pričate ,,jezikom nauke’’.