Piše: Ksenija Žižić, studentkinja Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani

O studijama arhitekture

Arhitektura je oblast koja objedinjuje sve i koja se tiče svih sfera života. Ona je i umjetnost, i zanat, i matematika, i fizika, i metafizika, i sociologija, i građevina, i istorija, i psihologija, i ekologija, i filozofija… i stvaranje, i proračun, i kompozicija i “krov nad glavom”, i prostor, i vrijeme… Kao takva, dovoljno je široka da u njoj svako može pronaći nešto što voli, što ga zanima, i što će mu biti fokus ali isto kao takva nikad ne smije biti specijalizovana i nesintezna – jer je arhitektura prava samo kad objedinjuje sve. Tako unutar struke postoji nekoliko grubih opredjeljenja, od kojih nijedno ne isključuje ostala, već samo govori o naklonosti pojedinca – prema konstrukcijama, enterijeru, umjetničkoj djelatnosti, urbanizmu, tehnologijama, materijalima ili teoriji arhitekture. 

Zato je studirati arhitekturu i divno i izazovno. Zahtijeva puno rada i odricanja, dosta neprospavanih noći, upornost i posvećenost. To su preduslovi za kreaciju, i to je ono što arhitekturu razlikuje od drugih umjetnosti. Stvaranje ne dolazi iz čiste emocije, već je potrebno znanje koje će emociju i ideju da artikuliše i materijalizuje. 

Studije arhitekture obuhvataju širok spektar predmeta, od umjetničke do tehničke djelatnosti, i upravo je to period eksperimenta i samospoznaje, kada student identifikuje šta ga zanima, šta voli, i koja će biti njegova kasnija, uža profesionalna naklonost. 

O znaimanjima nakon završenih studija

Navešću samo nekoliko “naklonosti” – od kojih, opet, nijedna ne eliminiše ostale. Takođe, unutar svake postoji i  dosta užih oblasti, ali i prostor za ličnu interpretaciju struke, kreaciju i inovaciju. 

• Projektant – ono što je u kolektivnoj svijesti arhitekta – bavi se projektovanjem objekata različitih namjena. U većim državama, gdje se gradi više i raznovrsnije, moguće je specijalizovati se, i graditi npr. samo objekte stanovanja. 
• Projektantski nadzor – arhitekta koji upravlja i nadgleda gradilište, i sve procese vezane za gradnju. On je obično i sam autor objekta. 
• Enterijerista – arhitekta koji se bavi uređenjem unutrašnjeg prostora.
• Urbanista – bavi se “širom slikom” – projektovanjem kompozicija urbanih cjelina različitih vrsta i razmjera – od javnih površina, preko naselja, do cijelih gradova. 
• Teoretičar arhitekture – obično akademik i profesor, bavi se teorijom arhitekture i piše na različite teme – od poetike arhitekture i analize forme, preko istorije arhitekture, do kritike i  povezanosti arhitekture sa ekonomijom, politikom, antropologijom… 
• Birokrata – bavi se papirologijom i pravnim procesima koji prate svaku gradnju.
• Arhitektonski tehničar – radi “fizički dio” posla, tj. iscrtava tehničke crteže. Ovo je obično posao za mlade arhitekte, koji tek ulaze u struku.
• 3D modelovanje i renderi – vizuelizovanje projekata u virtuelnom prostoru. Danas veoma traženo i plaćeno zanimanje, budući da dobar 3D model može dati gotovo realnu sliku buduće arhitekture.
• Veliki broj arhitekata bavi se i drugim vrstama oblikovanja, npr. dizajnom namještaja ili grafikom.

O upisu

Uslovi za upis i prijemni ispiti za arhitekturu razlikuju se od fakulteta do fakulteta. Test opšte informisanosti, slobodoručno crtanje po modelu, provjeravanje osjećaja za kompoziciju i likovni kapacitet pojedinca, test percepcije prostora, matematika, tj. geometrija i stereometrija, neke su od stvari koje “mogu doći” na ispit. Naravno, nakon konačnog odabira fakulteta u nekom gradu, potrebno je stupiti u kontakt sa nekim ko taj fakultet već studira/je studirao, raspitati se o posebnostima upisa i prijemnog ispita, i za to se onda adekvatno pripremiti. 

Preporuke za dodatnu literaturu

Postoje kursevi za pripremu na prijemni ispit, koji su obično veoma skupi i precijenjeni. Iz svog iskustva tvrdim da je za svaki prijemni ispit moguće spremiti se sam, uz pomoć literature i e-izvora, od kojih su mnogi besplatni, ili se plaćaju vrlo malo. U nastavku su oni koji su meni pomogli.

CRTANJE

Tutorijali u nastavku mogu pomoći u početku, za sticanje osnovnih znanja o perspektivi, proporcijama, teksturama, sijenci i dr. Ipak, crtanje se najbolje savladava “uživo” – potrebno je postavljati kompozicije mrtve prirode, u početku od jednostavnih predmeta koje nađete u kući (kutije, flaše, voćke), i crtati ih. Vremenom dodavati kompleksnije predmete (stolice, merdevine i sl.) i druge materijale (npr. tekstil…):

•  https://www.youtube.com/watch?v=ZGWGf3jVpeo 
• https://www.youtube.com/c/ProkoTV/videos
• https://www.youtube.com/user/ArtMakerTutorials/videos 
• knjiga Design Drawing, Francis D. K. Ching, Steven P. Juroszek

PREPORUČENA LITERATURA ZA PRIJEMNI

• Istorija umetnosti (dopunjeno izdanje), H.V. Janson, E. F. Janson

• Na e-stranicama fakulteta obično se mogu naći primjeri i rješenja prethodnih prijemnih ispita, kroz koja obavezno treba proći i u odnosu na njih se pripremati (na primjer, fakultet u Zagrebu: https://www.arhitekt.hr/hr/nastava/upisi/ ). Neki fakulteti imaju objavljen i spisak preporučene literature za pripremu prijemnog ispita.

LITERATURA ZA UŽIVANJE 

U nastavku su knjige zbog kojih sam se ja zaljubila u ovaj poziv. Neke od njih su i osnova-čitaju se na fakultetima na samom početku studija, i otvaraju vrata arhitekture na najljepši mogući način. 

• Antologija kuća, Ranko Radović
• Architecture: Form, Space and Order, Francis D.K. Ching
• Atmospheres, Peter Zumthor
• In Praise of Shadows, Junichiro Tanizaki
• Soba kuma Saveljića (esej), Ranko Radović 
• Umetničko oblikovanje gradova, Camillo Sitte
• Thinking Architecture, Peter Zumthor 

Savjeti

Kada jednom položite prijemni, tokom samih studija je pored obaveza na fakultetu, veoma bitno i sljedeće:

1. SAMOINICIJATIVNOST – čitanje, istraživanje i eksperiment na polju koje vas lično zanima, mimo gradiva koje je obavezno! Na taj način pronalazite sebe, svoju sferu interesovanja, i kristališete svoj arhitektonski stav i jezik. 
2. ZDRAVLJE – treba da je uvijek na prvom mjestu. Kriva kičma, oslabljen vid i slab imunitet su često prateće pojave studiranja arhitekture. Kako do njih ne bi došlo, potrebna je dobra organizacija i stalna fizička aktivnost. 
3. IGRA – ono što arhitekturu izdvaja od drugih struka jeste kreacija i neograničen prostor za igru. Pri studiranju je važno ne opteretiti se gradivom i ispitima toliko, da se zaboravi i uguši ono razigrano i dječije u nama, već suprotno – oslobađati ga, hraniti, čuvati i izraziti! ☺ 

Srećno!