18. Apr 2021.
Piše: Ksenija Žižić, studentkinja Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani
O studijama arhitekture
Arhitektura je oblast koja objedinjuje sve i koja se tiče svih sfera života. Ona je i umjetnost, i zanat, i matematika, i fizika, i metafizika, i sociologija, i građevina, i istorija, i psihologija, i ekologija, i filozofija… i stvaranje, i proračun, i kompozicija i “krov nad glavom”, i prostor, i vrijeme… Kao takva, dovoljno je široka da u njoj svako može pronaći nešto što voli, što ga zanima, i što će mu biti fokus ali isto kao takva nikad ne smije biti specijalizovana i nesintezna – jer je arhitektura prava samo kad objedinjuje sve. Tako unutar struke postoji nekoliko grubih opredjeljenja, od kojih nijedno ne isključuje ostala, već samo govori o naklonosti pojedinca – prema konstrukcijama, enterijeru, umjetničkoj djelatnosti, urbanizmu, tehnologijama, materijalima ili teoriji arhitekture.
Zato je studirati arhitekturu i divno i izazovno. Zahtijeva puno rada i odricanja, dosta neprospavanih noći, upornost i posvećenost. To su preduslovi za kreaciju, i to je ono što arhitekturu razlikuje od drugih umjetnosti. Stvaranje ne dolazi iz čiste emocije, već je potrebno znanje koje će emociju i ideju da artikuliše i materijalizuje.
Studije arhitekture obuhvataju širok spektar predmeta, od umjetničke do tehničke djelatnosti, i upravo je to period eksperimenta i samospoznaje, kada student identifikuje šta ga zanima, šta voli, i koja će biti njegova kasnija, uža profesionalna naklonost.
O znaimanjima nakon završenih studija
Navešću samo nekoliko “naklonosti” – od kojih, opet, nijedna ne eliminiše ostale. Takođe, unutar svake postoji i dosta užih oblasti, ali i prostor za ličnu interpretaciju struke, kreaciju i inovaciju.
O upisu
Uslovi za upis i prijemni ispiti za arhitekturu razlikuju se od fakulteta do fakulteta. Test opšte informisanosti, slobodoručno crtanje po modelu, provjeravanje osjećaja za kompoziciju i likovni kapacitet pojedinca, test percepcije prostora, matematika, tj. geometrija i stereometrija, neke su od stvari koje “mogu doći” na ispit. Naravno, nakon konačnog odabira fakulteta u nekom gradu, potrebno je stupiti u kontakt sa nekim ko taj fakultet već studira/je studirao, raspitati se o posebnostima upisa i prijemnog ispita, i za to se onda adekvatno pripremiti.
Preporuke za dodatnu literaturu
Postoje kursevi za pripremu na prijemni ispit, koji su obično veoma skupi i precijenjeni. Iz svog iskustva tvrdim da je za svaki prijemni ispit moguće spremiti se sam, uz pomoć literature i e-izvora, od kojih su mnogi besplatni, ili se plaćaju vrlo malo. U nastavku su oni koji su meni pomogli.
CRTANJE
Tutorijali u nastavku mogu pomoći u početku, za sticanje osnovnih znanja o perspektivi, proporcijama, teksturama, sijenci i dr. Ipak, crtanje se najbolje savladava “uživo” – potrebno je postavljati kompozicije mrtve prirode, u početku od jednostavnih predmeta koje nađete u kući (kutije, flaše, voćke), i crtati ih. Vremenom dodavati kompleksnije predmete (stolice, merdevine i sl.) i druge materijale (npr. tekstil…):
PREPORUČENA LITERATURA ZA PRIJEMNI
LITERATURA ZA UŽIVANJE
U nastavku su knjige zbog kojih sam se ja zaljubila u ovaj poziv. Neke od njih su i osnova-čitaju se na fakultetima na samom početku studija, i otvaraju vrata arhitekture na najljepši mogući način.
Savjeti
Kada jednom položite prijemni, tokom samih studija je pored obaveza na fakultetu, veoma bitno i sljedeće:
Srećno!