Archives: novosti

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) / Organization of Montenegrins Studying Aborad (OMSA), pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta sprovodi projekat „Mladi crnogorski talenti: podrška, usmjerenje i razvoj“.

Projekat ima za cilj uspostavljanje saradnje uspješnih studenata u inostranstvu sa talentovanim i perspektivnim učenicima srednjih škola u Crnoj Gori, kako bi se pružila neophodna podrška za dalji razvoj kapaciteta darovitih srednjoškolaca i srednjoškolki.

Napomena: rok za prijavu je produžen do 01.07.2022.

Opis:

U okviru projekta je otvoren Konkurs za učešće na Mentorskom programu Mreža mozgova 3.0 za 40 srednjoškolaca/ki, iz svih djelova Crne Gore, koji će dobiti priliku da se povežu sa menotrima/kama, studentima/kanjama na renomiranim svjetskim univerzitetima, i kroz program individualnog mentorstva unaprijede svoja znanja i vještine u oblastima njihovog interesovanja. Oni će takođe dobiti priliku da saznaju više o mogućnostima nastavka školovanja u Crnoj Gori ili inostranstvu, u oblastima njihovog interesovanja!

Projekat će biti izveden u formi onlajn radionica, na kojima će studenti, sa odgovarajućim akademskim znanjem i vještinama, izložiti na prijemčiv, primjeren i uzrastu prilagođen način tematiku iz nauke/oblasti za koju je učenik/ca aplicirao/la. Više o programu i iskustvima prethodnih učesnika možete pronaći ovdje.

Uslovi za prijavljivanje:

Učenici/e prvog, drugog ili trećeg razreda bilo koje srednje škole u Crnoj Gori.

Pravo učešća:

Ovogodišnjim Konkursom su predviđena mjesta za 40 srednjoškolaca/ki, od čega:

20 na programu A za srednjoškolce/ke koji/e imaju izražene afinitete prema određenoj naučnoj oblasti ili umjetnosti (učenici/e sa izraženim interesovanjima i/ili uspjesima u nekoj određenoj oblasti poput matematike, medicine, data science, filosofije, pjevanja itd.) i
20 na programu B za srednjoškolce/ke koji/e imaju izražene sposobnosti ličnosti (učenici/e koji su prepoznati kao lideri u zajednici, organizatori aktivnosti, vršnjački edukatori itd.).

Način prijavljivanja:

Popunjavanjem prijavnog formulara i dostavljanjem dodatnih dokaza najkasnije do 01. jula na e-mail adresu: info@omsa.me.

• Skrenirano/a originalno/a svjedočanstvo/a za prethodni/prethodne razred/e srednje škole (obavezno);
• Preporuke nastavnika/pedagoga/mentora (nije obavezno, ali će biti dodatno vrjednovano);
• Skrenirane kopije sertifikata, diploma, nagrada i dr. (biće dodatno vrjednovano, naročito ukoliko pokazuju izvrnost u određenoj oblasti ili izražene osobine ličnosti).

NAPOMENA: Radionice će se održati početkom nove školske godine, u periodu od septembra do novembra.

Za dodatna pitanja, budite slobodni da nas kontaktirate putem e-mail adrese: info@omsa.me

Ukoliko poznajete srednjoškolca/ku koji se uklapa u kriterijume, molimo Vas da mu proslijedite ovaj poziv!

 

Prijavni formular

—

Program A obuhvata:

• 4 online radionice/predavanja u oblasti interesovanja sa odgovarajućim mentorom
• 1 online radionicu/predavanje o programima visokog obrazovanja u inostranstvu

Program B obuhvata:

• 2 online radionice/predavanja u oblasti interesovanja sa odgovarajućim mentorom
• 1 online radionicu u oblasti aktivizma mladih i unaprijeđenja liderskih sposobnosti
• 1 online radionicu /predavanje o programima visokog obrazovanja u inostranstvu
• uživo učešće na dvodnevnoj radionici/ treningu s ciljem unaprijeđenja liderskih sposobnosti

INFORMACIJE O OBRADI I KORIŠĆENJU VAŠIH PODATAKA

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) (Adresa: Pera Šoća 14a, 81000 Podgorica, Crna Gora; E-mail: info@omsa.me) prikuplja, čuva i koristi Vaše lične i kontakt podatke tražene ovim prijavnim obrascem.

Zašto prikupljamo Vaše podatke?

Ove podatke obrađujemo u svrhu prijavljivanja na Sajam studija u inostranstvu i čuvamo ih u našoj bazi podataka, a u skladu sa Politikom privatnosti i drugim relevatnim politikama.

S kim ih dijelimo?

Podatke ćemo dijeliti interno isključivo u svrhu selekcije učesnika/ca Mentorskog programa i informisanja istih u vezi sa detaljima organizovanja Sajma. Ovo uključuje članove Organizacije. Vaše podatke nećemo dijeliti sa trećim licima.

Koliko dugo ćemo ih zadržati?

OCSI čuva vaše podatke za komunikacije vezane za Program, kao i za statističke potrebe kreiranja novog projekta slične vrste.

Popunjavanjem prijavnog formulara takođe dajete saglasnosti da čuvamo i koristimo Vaše lične podatke kako bismo Vas obavijestili o sličnim prilikama i događajima unutar Organizacije koji bi Vas mogli zanimati, odnosno za dostavljanje newsletter-a. U slučaju da povučete svoju saglasnost, Vaši podaci će biti odmah izbrisani i uništeni.

Koja su Vaša prava?

Kao vlasnik/ca podataka imate određena prava. Imate pravo da:

● pristupite i dobijete kopije Vaših podataka na zahtjev;

● zahtijevate od OCSI da promijeni pogrešne ili nepotpune podatke;

● tražite od OCSI da izbriše ili zaustavi obradu Vaših podataka;

● uputite prigovor na obradu Vaših podataka.

Ukoliko želite da izrazite zabrinutost, tražite pojašnjenja, uložite žalbe ili iskoristite neko od gore navedenih prava, uključujući i Vaše pravo da povučete saglasnost, budite slobodni da nam se obratite na gore navedeni e-mail.

Ukoliko smatrate da OCSI nije ispoštovala Vaša prava na zaštitu podataka, imate pravo žalbe.

Nemate nikakvu zakonsku ili ugovornu obavezu da pružate podatke OCSI na korišćenje tokom procesa selekcije. Međutim, ukoliko ne navedete tražene podatke u prijavnom obrascu, postoji mogućnost da nećemo moći potpuno ili uopšte obraditi Vašu prijavu, s obzirom da je ona strogo povezana sa poljem djelovanja i interesima OCSI.

Učešćem na Sajmu, dajete saglasnost da kreirani video, foto i pisani materijali na kojima se nalazite, a koji su nastali tokom projekta, budu korišćeni u promotivne svrhe OCSI i pravnih lica sa kojima OCSI sarađuje na organizaciji ovog projekta, kao i donatora.

Pozivamo vas da iskoristite jedinstvenu priliku da učestvujete na Sajmu studija u inostranstvu!

Sajam će se održati online, u subotu 04.12.2021. godine sa početkom u 10.00h CET. Sajam možete pratiti putem live stream-a na našim nalozima i to:

Facebook live
Youtube live

Registrujte se ovdje najkasnije do 03. decembra do 20h!

Sajam je namijenjen srednjoškolcima/kama koji namjeravaju da započnu svoje školovanje u inostranstvu, onima kojima je potrebna pomoć oko donošenja odluka prilikom odabira studijskog polja, te zainteresovanim studentima koji razmišljaju kako da nastave studije u inostranstvu. Učešćem na sajmu imaćete priliku da saznate više o mogućnostima studiranja u inostranstvu, programima stipendija i iskustvima crnogorskih studenata! Učešće na Sajmu je u potpunosti besplatno, a sve što vam je potrebno je internet konekcija!

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu postoji od 2011. i tokom svih ovih godina je aktivno radila na promovisanju programa mobilnosti kroz konsultacije za srednjoškolce i studente, izradu informativanih materijala i publikacija o studijama u inostranstvu. Ove godine, drugi put za redom organizujemo Sajam studija u inostranstvu, sa ciljem predstavljanja programa mobilnosti i mogućnosti započinjanja/nastavka studija u inostranstvu. Ideja je da Sajam bude cjelodnevnog karaktera, u okviru kojeg će se uključiti crnogorski studenti koji studiraju širom svijeta, kao i pojedinci koji rade sa srednjoškolcima i studentima.

Sajam je cjelodnevnog karaktera, ali svako može lično da odluči kada želi da se uključi i koje sesije želi da prati! Dakle, cjelodnevno učešće nije obavezno!

Raspored panela je sljedeći:

10.00h- 10.10h     Otvaranje Sajma                         

10.10h- 11.30h     Panel diskusija o studijama u inostranstvu

11.30h- 12.20h     Studije društvenih nauka

                                Andrijana Paljušević; Međunarodne studije; Diplomatska akademija u Beču
Olga Radovanović; Pravo; Alma Mater Studiorum Università degli studi di Bologna
Milena Nenezić; Ekonomija; Università degli studi di Trieste
Tereza Vujošević; Studije roda; Univerzitet ujedinjenih nacija, UNUGEST/GROGEST
Milica Mijajlović; Pravo; Maastricht University

12.30h- 13.20h     Studije medicinskih nauka

                                Andrijana Ivanović; Medicina, Philipps-Universität Marburg
Adil Begović; Medicina; Bursa Uludağ Univerzitet
Boris Abramović; Farmaceutske nauke; ETH Zurich
Jovana Savić; Medicina; Alma Mater Studiorum Università degli studi di Bologna

13.30h- 14.20h     Studije humanističkih nauka

Mirjana Adžić; Psihologija potrošača; Ewha Womans University
Miloš Đuranović; Psihologija; Università degli Studi di Padova
Marko Delić; Administracija obrazovanja; Kellogg Community College
                                Mirela Čobić; Kineski jezik I kultura; Changsha University of Science and Technology
 Nađa Stolica; Studije građanstva i politike; University of Salzburg

14.30h- 15.20h     Studije tehničkih nauka

Ammar Tivari; Mehanika; University of Liège
Ivan Vratnica; Arhitektura; TU Wien
Pavle Komatina; Arhitektura; Univerza v Ljubljani
Svetlana Kotlaja; Arhitektura; Moscow Architectural Institute

15.30h- 16.20h     Studije umjetnosti

                                Anđela Spaić; Solo pjevanje; Universität für Musik und darstellende Kunst Wien
Iva Drekalović; Klavir; The Giuseppe Tartini State Conservatory of Trieste
Maša Vujadinović; Džez pjevanje; Berklee college of music

16.30h- 17.20h     Studije prirodnih nauka

Amira Idrizović; Genetika; Universitat Autònoma de Barcelona
                                Katarina Elez; Bioinformatika; Freie Universität Berlin
Jana Marjanović; Nauke zaštite životne sredine; Eotvos Lorand University ELTE
                                Vladana Ulama; Hemijska i farmaceutska tehnologija; Università degli studi di Trieste
Balša Božović; Agrikulturalno inženjestvo; Szent István University
Darko Savović; Inžinjerstvo u hrani; Ankara University

17.30h- 18.20h     Studije fomalnih nauka

Petar Vučković; Elektrotehnika; University of Twente
Vasilije Rakčević; Embedded systems; TU Berlin
Vladimir Miletić; Informatika; Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität Bonn
                                Elma Dervić; Data science; Medizinische Universität Wien
Asja Idrizović; Informacioni inženjering; Università degli Studi di Padova
                                Nikoleta Ulama, Kompjuterski inženjering; Università degli studi di Trieste

18.30h- 19.20h     O studijama u inostranstvu po državama

                                Kristina Đenđinović, Austrija 
Amira Idrizović, Španija 
Ammar Tivari, Belgija 
Jovana Milošević, UK 
Mira Smolović, Italija 
Jana Marjanović, Mađarska 
Tara Serhatlić, Slovenija 
Andrijana Ivanović, Njemačka 
Darija Maraš, Češka 

19.20h- 19.30h     Zatvaranje Sajma

Za više informacija, molimo Vas da nas kontaktirate putem mejla: info@omsa.me

Dobro došli!

Dragi učenici i studenti,

U daljem tekstu možete se informisati na koje sve načine, uz pomoć kompjutera, tableta, čak i telefona, možete ispuniti svoje slobodno vrijeme i naučiti nešto novo. Uz pomoć i iskustvo naših članova, za vas smo sakupili veliki broj linkova preko kojih možete pratiti razna online predavanja, učiti jezike, čitati knjige i gledati filmove, kao i steći osnove nekih novih vještina poput programiranja i pravljenja video igrica ili animacija.

Svakako- ako mislite da u rukavu imate neku dodatnu platformu koja bi mogla biti od koristi ne ustručavajte se da je podijelite sa na nama!

Univerziteti Ivy League-e nude preko 450 online besplatnih kurseva ( kompjuterske nauke, prirodne nauke, biznis, programiranje, društvene nauke, umjetnost i mnoge druge). Sve što treba da uradite je da nađete kurs koji vam odgovara i pratite uputstva na sajtu kako da se za njega prijavite.

Duolingo je jedna od trenutno najpopularnijih platformi za učenje stranih jezika. Možete je koristiti i u formi aplikacije. Sve što je potrebno je da se registrujete preko e-mail adrese ili Facebook-a. Ako imate već neko predznanje iz određenog jezika, Douligo će vas testirati na samom početku i shodno rezultatima svrstati u adekvatnu grupu. Jedina mana je što je za sada moguće učiti jezike samo sa engeskog jezika (engleski-španski, engleski-italijanski, engleski-japanski itd.).

Khan Academy je besplatna onlajn platforma na kojoj možete naći razna kratka predavanja i objašnjenja u poljima fizike, biologije, matematike, medicine, ekonomije i finansija, kao i pripreme za veliki broj standardizovanih testova poput SAT i LSAT.

Pored navednih platformi, u svijetu postoje mnoge platforme za online učenje, na kojima možete slušati razne vrste kurseva i predavanja. Neke od najpopularnijih su i edX, Coursera, Udemy i MOOC.

Ako vas ipak zanima nešto praktičnije i interaktivnije, na Unity i Microbit platformama možete razviti svoje programerske sposobnosti ili pak kreirate sopstvenu video igricu. Instrukcije možete pronaći i na ovim Youtube i Google platformama. Ukoliko pak želite samo da naučite kako da koristite različite platforme i aplikacije za digitalno obrazovanje, onda je Digital Education platforma namijenjena vama!

U nastavku vam donosimo i pregled nekih manje poznatih i jedinstvenih prilika da iskoristite svoje slobodno vrijeme na kvalitetan i edukativan način!

Ted Talks su kratke prezentacije na temu tehnologije, dizajna i zabave, inspirativni govori za koje ste možda već čuli. U ovim danima, svima nam je dobrodošla inspiracija, pa zato preporučujemo da pogledate neke od njihovih prezentacija i govora.

Onima koji ipak odaberu manje učenja a više opuštanja, predlažemo sajtove i platforme fokusirane na kulturni sadržaj. Ukoliko vas interesuje muzika, književnost, umjetnost ili filmovi, sigurni smo da ćete ovdje pronaći nešto po svom ukusu.

Gradsko pozorište je za djecu i mlade spremilo onlajn prenos predstava koje su trenutno na repertoaru. Nekoliko svjetskih muzeja i galerija poput National Gallery of Art u Washingtonu, British Museum u Londonu i Musée d’Orsay u Parizu omogućilo je ljubiteljima umjetnosti virtuelne posjete nekim od popularnih izložbi. Berlinska filharmonija je pripremila besplatan prenos njihovih koncerata za sve ljubitelje klasične muzike koji se registruju na sajt do 31. marta uz kod BERLINPHIL.

Netflix nudi mjesec dana besplatnog korišćenja za nove korisnike, dok HBO GO nudi 7 dana. Amazon Prime nudi mjesec dana besplatnog korišćenja, što uključuje i servis za onlajn gledanje serija i filmova. Youtube Premium nudi mjesec dana besplatno za gledanje premium sadržaja-čak i oflajn. Ne zaboravite da se po isteku probnog perioda odjavite kako ne biste plaćali pretplatu!

Bookmate platforma za elektronske knjige nudi sedam dana besplatnog korišćenja, uz kod “SEDIGDESI”.

I za najmlađe smo pronašli dječije sajtove edukativnog sadržaja kako bi svoje slobodno vrijeme proveli na koristan, ali i zabavan način. Kvizovi za djecu iz raznih oblasti, podijeljeni po uzrastima na sajtu Artrea!  Radne sveske za djecu na poznatom dječjem sajtu 123homeschool4me. Lekcije iz matematike i fizike za osnovce na sajtu Uči slobodno!

Na samom kraju, znamo da izolacije i karantini mogu da utiču na mentalno zdravlje određenih grupacija. Zato je važno da mi, mladi ljudi, budemo primjer kako na kvalitetan način možemo da provedemo slobodno vrijeme u ovakvim situacijama. Ukoliko se pak zadesite da u blizini imate djecu kojoj je potrebna psihološka podrška u periodu zdravstvene krize, preporučujemo vam da pogledate ovaj Priručnik.

Vaš OCSI tim

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ovog puta, govorimo o studiranju u Pragu. Naša sagovornica bila je Darija Maraš, koja je trenutno na master studijama geopolitike i OCSI lokalna koordinatorka za Češku.

Kao prednost za studente izdvaja mogućnost slobodnog izbora određenog broja predmeta tokom studija, a navodi da je i slovenski duh i dalje veoma prisutan, što znatno ublažava takozvani “kulturni šok” ukoliko odlučite tu da studirate ili živite.

Kako si se odlučila za studiranje u Pragu i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

Studiranje u inostranstvu je nešto što je uvijek bilo u mojim planovima, vjerovatno najviše zbog uticaja porodice (jer su mi starije sestre pošle upravo tim putem). Osnovne studije sam završila u Moskvi i nakon tog iskustva sam imala želju da studiram u nekoj od zapadnih zemalja i vidim koliko je drugačija percepcija političkih aktera (s obzirom da sam studirala istoriju i politikologiju). Master studije sam upisala u Pragu i trenutno sam na prvoj godini geopolitike na Karlovom univerzitetu. U Pragu, kao i u Moskvi ima dosta mogućnosti za profesionalni razvoj pored fakulteta, kao na primjer raznorazne prakse u ratličitim institucijama, think tank-ovima itd. Moja odluka da studiram u inostranstvu svakako mi je dala mogućnost da usavršim znanje stranih jezika i steknem znanja koja mi mogu poslužiti u profesionalnom aspektu. Kao student u inostranstvu mislim da sam „otpornija“ na stres koji ide ruku pod ruku sa mijenjanjem okoline i vjerujem da će mi to biti od značaja ukoliko odlučim da radim u inostranstvu ili budem često putovala u okviru svoj posla.

Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti ali i mane studija u Pragu?

Osim nevjerovatno duge univerzitetske tradicije (Karlov univerzitet osnovan je daleke 1348. godine) studiranje u Češkoj ima dosta prednosti. Prag se nalazi u srcu Evrope, što vam daje nevjerovatne mogućnosti za profesionalni razvoj, jer gotovo sve značajnije kompanije ili institucije imaju svoju filijalu ili sjedište upravo tu. Još jedan plus (koji je bio više aktuelan prije pandemije) je mobilnost koju stičete kad živite u srcu Evrope, jer je država (kao i sam grad) veoma dobro povezana sa čitavom Evropom. Jedan od minusa koji bih izdvojila je da Česi slabije govore engleski, i u nekim ustanovama vam se često može desiti da ne možete da se sporazumijete sa osobom koja tamo radi. Češki jezik nije toliko nerazumljiv za ljude sa našeg govornog područja i ukoliko želite da ga naučite, to vam neće toliko teško pasti.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primjeni u Crnoj Gori?

Master studije u Češkoj su u većem dijelu upravo u rukama studenta. Cilj je da svaki student na kraju studija ima 120 kredita, koji se dobijaju nakon uspješno položenih ispita. Svaki program ima određeni broj obaveznih predmeta, ali većinu predmeta bira upravo student shodno njegovim/njenim interesovanjima. Interesanto je da možete da birate predmete koji su predviđeni za druge programe i samim tim imate svoj unikatni plan obuke, koji možete prilagoditi nekoj određenoj sferi u kojoj želite da radite. Ovakav sistem obrazovanja je prilagođen studentu, što nije uvijek slučaj u univerzitetima u Crnoj Gori i u Rusiji. Vjerujem da bi se ovakav sistem, gdje je obrazovni program fleksibilniji, mogao primijeniti u Crnoj Gori da bi se studenti mogli specijalizovati u nekoj određenoj sferi i samim tim mogli doprinijeti razvoju nauke u Crnoj Gori izučavajući neku konkretnu temu temeljnije i uz pomoć kvalifikovanih profesora.

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura Češke od istoga u Crnoj Gori?

Vjerujem da je jedini način na koji možete zaista upoznati neku kulturu je da živite u njoj. Mnogo je interesatno vidjeti i živjeti na raznim mjestima i pratiti ritam života koji se razlikuje od onog na koji ste navikli. Naravno, tu je i učenje ili usavršavanje jezika, razna poznanstva itd. Život u Pragu se dosta razlikuje od onog u Moskvi ili u Crnoj Gori, prije svega izgledom, a takođe i ritmom. Na žalost, zbog pandemije nisam imala priliku da iskusim život u Pragu u pravom smislu te riječi, ali mogu reći da je i ovih par mjeseci života u Pragu u vrijeme pandemije bilo dovoljno da se ubijedim da je ovaj grad veoma energičan (doduše manje od Moskve) i da njegova estetika dosta utiče na vaše raspoloženje (u pozitivnom smislu te riječi). U Pragu živi dosta stranaca, što grad čini dosta intersantnim, ali može vas takođe odaljiti od samih Čeha, koje rjeđe možete naći u internacionalnim skupinama. Shodno stereotipu Česi zaista vole pivo, koje je u mnogim lokalima jeftinije od flaširane vode. Nešto što povezuje nas i Čehe je slovenski duh koji je i dalje veoma prisutan, što može znatno da ublaži takozvani “kulturni šok” ukoliko odlučite tu da studirate ili živite.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Pragu?

Prag (kao i Češka generalno) je populatna destinacija za studente iz Crne Gore i regiona, što je sasvim opravdano. Kvalitet obrazovanja kao i mogućnosti za profesionalni razvoj su na zavidnom nivou, dok su svakodnevni troškovi daleko manji u poređenju sa drugim evropskim zemljama. Za studente iz našeg regiona postoji Višegradska stipendija, koja finansira polovinu školarine i dodjeljuje određeni džeparac. Internacionalni ambijent, nevjerovatna ljepota grada, slovenski mentalitet građana su samo neke od prednosti života u Pragu, a vjerujem i širom Češke.

Slegni ramenima i udahni duboko.

Već znaš dosta o motivaciji i teško se motivišeš ovih dana. Teško je učiti, razmišljati o jednoj stvari, odraditi projekte na poslu, pa i vidjeti se i pričati s drugim ljudima. I kada ništa ne postigneš, još je teže odmarati pa i spavati.

Prije smo išli na različita mjesta, učili s drugima, motivisali se pomoću unutrašnjih želja za uspjehom, kao i eksternih stvari kao što su dobre ocjene, bolji posao, novo društvo. Ovo nijesu nove teme, ali kada smo primorani da se bavimo ovim temama i osjećanjima u jednoj ili svega par prostorija unutar kuće, ostaje pitanje kako da postignemo balans rada i odmora koji smo nekada postizali.

Nastavi da dišeš. Pomisli na to kako sjediš: da li osjećaš tenziju u vratu, leđima, nogama? Diši. Uradi par vježbi za vrat koje tebi odgovaraju i istegni se. Nastavi da dišeš i ponovo provjeri stanje, kako u vratu, leđima, nogama, tako i u ostalim djelovima tijela. Kako se osjećaš? Naglas potvrdi u čemu ti je ova vježba pomogla i ne zaboravi da dišeš istim tempom.

Pogledaj ili opipaj oko sebe. Pronađi jednu stvar koja te asocira na rad. Bilo da su u pitanju studije ili profesija, neka te ta stvar podstiče na koncentraciju na isto. Ukoliko studiraš i radiš, izaberi dvije stvari uz iste instrukcije.

Neka ove stvari budu fizičke predstave radnji s kojima se suočavaš, bilo da je u pitanju posao ili studije. Te stvari vidiš ili osjećaš, i na taj način one podstiču koncentraciju na određenu radnju. Za što bolje ishode, razmisli o nekim čulnim stimulansima koji te podstiču na određene radnje i poveži ih s izabranim stvarima.

Da li piješ kafu dok učiš, a čaj dok odmaraš? Da li bi u drugim okolnostima učio vani ili u kafiću? Da li preferiraš gužvu (učiš bolje s drugima nego sam)? Ukoliko ne možeš da ostvariš bilo koji od fizičkih stimulansa za rad, pronađi alternativu kao što su zvuci prirode, nekog objekta, punog kafića, ili instrumental muziku.

Sada je vrijeme da pronađeš jednu stvar iz okruženja, koja predstavlja zabavu ili odmor. Zabava ili odmor mogu biti bilo kog oblika, a da predstavljaju nagradu za rad. Pomeni ih na glas i kaži šta predstavljaju.

Neka ove stvari i čulni stimulansi budu u istom prostoru ukoliko je drugačije nemoguće. Po mogućnosti, neka se nalaze na dva različita ugla prostora u kojem se nalaziš, radi efikasnosti. Podijeli vrijeme koje provodiš u prostoru na rad i odmor i odredi koliko vremena posvjećuješ ovim radnjama. Uzmi u obzir obim projekta koji završavaš i podijeli ga na ostvarljive dionice. Nakon svake dionice, nagradi se stvarima koje predstavljaju odmor ili zabavu.

Ovaj proces je nov i dok ga izgrađuješ, pomjeraj limite naspram uspjeha i neuspjeha. Ne plaši se izazova, ali i ne postupaj grubo prema sebi. Ti si jedina osoba koja može da definiše svoj tempo disanja, osjećaje u tijelu, stvari koje te okružuju, motivišu, i podstiču uspjeh u radu i zabavi.

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ovog puta, govorimo o studiranju u Beču. Naša sagovornica bila je Kristina Đenđinović, koja se usavršava u oblasti molekularne medicine i jedna od OCSI lokalnih koordinatorki za Austriju.

Sistem studija opisuje kao ”student-friendly”, dok kao manu navodi veliki broj studenata. Kakvo je njeno iskustvo i koje su to prednosti studiranja u Beču, možete čitati u nastavku.

Kako si se odlučila za studiranje u Beču i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

Obzirom da sam još tokom svojih srednjoškolskih dana, zahvaljujući baletskim i folklornim turnejama, proputovala skoro pola Evrope, još tada mi je bilo jasno da studije želim da završim van Crne Gore i probam život u inostranstvu. Austriju sam odabrala zbog visokog standarda života i kulture koju njeguju, a imala sam želju da naučim i njemački jezik.

Smatram da život u inostranstvu oblikuje čovjeka na jedan neobičan način, nauči ga strpljenju i upornosti, da bude fleksibilan i prilagodljiv, da uvijek ima plan B, i da dom može biti bilo gdje na planeti. Odluku da izađem iz granica komfora i svoje rodne Crne Gore smatram za ispravnu jer sam naučila mnogo o profesiji koju sam odabrala, ali i o sebi.

Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti ali i mane studija u Beču?

Austrija je država koja nudi jako povoljno obrazovanje, čak i za strane studente. Sistem studija je „student- friendly“, a pod ovim mislim na činjenicu da dosta predavanja nije obavezno, pa student može uklopiti obaveze na fakultetu sa ostalim obavezama, onako kako njemu odgovara. Ipak, to je svakako mač sa dvije oštrice, jer se na taj način studiranje može odužiti, ali je, po mom mišljenju, presudna motivacija studenata. Organizacija vremena zaista jeste pola posla.

Kao jedinu manu sistema studiranja u Beču, navela bih broj studenata. Ima nas prilično puno, obzirom da Univerzitet u Beču nudi zaista kvalitetno obrazovanje i popularan je među studentima širom svijeta. To, sa druge strane, znači da se profesori manje posvećuju svakom studentu ponaosob, i da je taj odnos između profesora i studenata ipak malo drugačiji od onog na koji smo navikli da vidimo na našim fakultetima.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primijeni u Crnoj Gori?

Oduvijek smatram da teorija i praksa u procesu učenja moraju biti jednako zastupljene. Ja sam imala tu sreću da moj fakultet ima najmodernije laboratorije i odlične uslove u kojima smo održavali laboratorijske vježbe. To je upravo ono što bih željela da zaživi i na fakultetima u Crnoj Gori – što više kvalitetne, praktične nastave.

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura Austrije od istoga u Crnoj Gori?

Austrijanci nastoje da očuvaju tradiciju, a da istovremeno idu u korak s vremenom kada su u pitanju inovacije na svim poljima, tako da bih za Beč rekla da predstavlja savršen spoj arhaičnog i modernog. Ono što mi se jako dopada je činjenica da za svačiji ukus ima po nešto i da je u tom gradu teško biti usamljen. Kada je u pitanju društveni život, za to je stanovnicima Beča rezervisan isključivo vikend. Preko nedjelje se radi, vikendom se odmara. Mi, Crnogorci, navikli smo da živimo jednim ušuškanijim načinom života, ali meni je ovakva organizacija vremena prijala.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Beču?

Beč je grad koji već godinama stoji prvi na listi gradova sa najboljim kvalitetom života. Prihvata i njeguje različitosti. Šta god da vas zanima, djelić toga sigurno možete pronaći u Beču. Ovo je grad za svakoga. A kada vam zafali „dojč“, more i mamina kuhinja, za nešto više od sat vremena možete biti kod kuće.

Pred vama se nalazi najnovija publikacija Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI).

U njoj možete pronaći neke od osnovnih informacija, koje vam mogu olakšati prve korake pri upisu fakulteta i selidbe. Pokušali smo da odgovorimo na neka od najčešće postavljanih pitanja – koja dokumenta su potrebna za upis na fakultet, kada se otvaraju rokovi za prijavu, koje stipendije postoje, koliko zapravo košta život u određenoj državi na mjesečnom nivou. Sve to, osvrćući se na ukupno 19 država, sa četiri različita kontinenta.

Iako se u ovoj publikaciji, na preko 60 strana, nalazi veliki broj informacija, prirodno je da se procesi razlikuju od fakulteta do fakulteta, od države do države. Stoga, naša preporuka je da se za sve dodatne informacije obratite našim lokalnim koordinatorima.

Ukoliko smatrate da smo nešto izostavili, ukoliko smatrate da neki podatak treba dopuniti ili izmijeniti, pišite nam na info@omsa.me.

Publikacija je dostupna na ovom linku.

 

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ovog puta, govorimo o studiranju u Italiji. Naša sagovornica bila je Jovana Savić, studentkinja medicine i jedna od OCSI lokalnih koordinatorki za Italiju.

Smatra da je njena ljepota u tome što studenti sami mogu da biraju na kojim odjeljenjima žele da je odrađuju, a o tome kako se ona navikla na život u Italiji, kao i o drugim prednosti i manama studiranja u Italiji, možete čitati u nastavku.

Kako si se odlučila za studiranje u Italiji i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

Moj izbor je bio veoma spontan. Bila mi je želja da studiram van Crne Gore, ali nisam imala ideju gdje bih željela da to bude. U trećem razredu srednje škole sam imala priliku da malo više vremena provedem u Italiji i jako mi se svidjeo život ovdje, tako da sam u četvrtom razredu krenula da razmatram Italiju kao opciju za moje dalje školovanje. Učila sam italijanski u osnovnoj i srednjoj školi, tako da sam imala neko osnovno znanje jezika prije nego što sam dosla ovdje da studiram. Uz sve to, početak je bio veoma težak, nova država, nova kultura, i potpuno drugačiji način obrazovanja. Mislim da svi mi koji odlučimo da studiramo u nekoj drugoj državi, daleko od porodice, moramo da prođemo taj proces privikavanja, da prihvatimo da sve moramo sami da završimo, bez ičije pomoći. To je u meni rezultiralo time da sam postala nezavisna i da sam naučila da sam ja ta koja mora sve da prihvati ovdje i da se prilagodim drugim ljudima i njihovom načinu života.

Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti, ali i mane studija Italiji?

Kao najveću prednost studiranja u Italiji bih navela raznolikost. Toliko je ljudi iz cijelog svijeta, koji dolaze da studiraju ovdje i koje sam imala priliku da upoznam. Bolonja je poznata kao najveći univerzitetski grad u Italiji i broji oko 150 000 studenata koji dolaze iz cijele Italije, ali i veliki broj internacionalnih studenata. Predstavlja jedan vrtlog različitosti, i zbog toga je i toliko lijepa. Kao drugu najveću prednost navela bih studiranje u zemlji EU, tako da po završenim studijama imamo mogućnost nastavila obrazovanja i zapošljavanja u bilo kojoj drugoj zemlji članici EU. Što se tiče mana, navela bih birokratiju, kojoj u Italiji nema kraja, uz to šta god da treba da se završi potrebno je duplo više vremena nego što vam zapravo kažu.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primjeni u Crnoj Gori?

S obzirom na to da sam ja od početka mojih studija u Italiji i da nikad nisam studirala u Crnoj Gori, ne bih da komentarišem naš sistem. Mogu reći neke prednosti što se tiče medicine koje mi imamo ovdje. Prije svega, praktična nastava na koju se stavlja veliki akcenat u Italiji. Od treće godine studenti kreću da odrađuju praksu, i ljepota je u tome što sami možemo da biramo na kojim odjeljenima želimo da je odrađujemo. Tako da je sve prepušteno studentu prema njegovim naklonostima, osim par sedmica koje su obavezne na internoj medicini, ginekologiji i pedijatriji. Uz to, studenti u Bolonji mogu da izaberu izmedju četiri bolnice gdje žele da odrađuju praksu, ili čak sve četiri da vide. Tako imamo priliku da se upoznamo i učimo od jako puno ljekara, vidimo različitih i jako rijetkih slučajeva, jer pacijenti dolaze iz cijele Italije kako bi se liječili u Bolonji. Takođe bih navela kako su ovdje profesori veoma dostupni studentima, moguće ih je kontaktirati bilo kada i uvijek su spremni da pomognu ili ponovo objasne stvari koje nam nisu jasne. Sistem je ovdje, pričajući o medicini, isti kao što je bio i prije pedeset godina. Znači nema kolokvijuma, predmeti se slušaju po pola godine, godinu dana i onda se polazu ispiti. Od studenata se jako puno traži, da aktivno učestvuju kako i na fakutetu tako i van zidova amfiteatra. Studentima se nudi i usavršavanje van fakulteta, putem seminara, webinara i obavezno je reći da je to sve besplatno.

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura Italije od istoga u Crnoj Gori?

Na prvi pogled ne izgleda da je mentalitet italijana jako drugačiji od našeg. Međutim, ako mene pitate dosta se razlikujemo iako i to varira da li pričamo o jugu ili sjeveru Italije. Ljudi su u Bolonji jako ljubazni, ali i u isto vrijeme dosta hladniji od nas. Način ishrane nije isti kao na Balkanu, ali i vrijeme obroka. Trebalo mi je dosta vremena da se naviknem da je ručak tacno u 13h. Ljudi ovdje imaju drugačije navike što se tiče izlazaka i provoda, obično se prvo ide na aperitivo u predvečernjim satima, a onda se izlazak nastavlja. Takođe, radno vrijeme i mnogo tih malih stvari koje se ni ne primjete ako ovdje ne živite duže.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Italiji?

Preporucila bih studentima da upisu Alma Mater jer je prije svega najbolje rangiran drzavni fakultet u Italiji, ima ogroman izbor sto osnovnih te magistarskih studija, odlične konekcije što se tiče zapošljavanja poslije. Takođe za nekoga ko dolazi sa naših prostora veoma je lako dobiti stipendiju i time pokriti većinu svojih zivotnih troskova. Grad je prepun mladih, toliko mjesta gdje se moze izaci i toliko stvari koje se mogu raditi. Sve je nekako podređeno mladima. Takodje bih rekla da je Bolonja drugacija od bilo kog drugog grada u Italiji koji sa posjetila. Bolonja zrači opuštenom atmosferom, takođe različitim ljudima i kulturama koje se ovdje prepliću i ima nešto za svačiji ukus.

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Ovog puta, govorimo o studiranju u Beču. Naša sagovornica bila je Andrijana Paljušević, koja se usavršava u oblasti Međunaronih studija i koja je jedna od lokalnih koordinatorki za Austriju.

Kakvo je njeno iskustvo sa studija u ovom gradu i zbog čega bi ga ona preporučila drugima, možete čitati u nastavku.

Kako si se odlučila za studiranje u Beču i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

S obzirom na to da se usavršavam u oblasti Međunarodnih studija, smatram da je jako bitno da spoznamo različite sisteme obrazovanja jer se kroz njih reflektuju različiti intelektualni pravci. Kroz konverzaciju sa ljudima iz svih krajeva svijeta se mogu upoznati i države iz kojih potiču—njihov politički sistem, tradicija, kultura, istorija. Na ovaj način sam proširila dijapazon znanja o dešavanjima u svijetu, što takođe doprinosi da se konstantno usavršavam u svojoj oblasti specijalizacije—multilateralnoj diplomatiji.

Kroz studije u inostranstvu mi se pruža široka lepeza mogućnosti za stažiranje, kao i zaposlenje. Beč je jedna od evropskih i svjetskih prijestonica diplomatije, u kojoj se nalaze sjedišta brojnih međunarodnih organizacija, te je idealna lokacija za mlade ljude koji svoju karijeru žele otpočeti u UN-u ili nekoj od UN-ovih specijalizovanih agencija, OEBS-u, itd. Upravo je moja vizija da profesionalnu karijeru započnem i tkam u nekoj od eminentnih međunarodnih organizacija umnogome uticala na odluku da akademsko usavršavanje nastavim u prijestonici Austrije.

Prema tvom mišljenju, koje su najveće prednosti ali i mane studija u Beču?

Navesti nešto kao manu studija u Austriji bi zaista iziskivalo dugo razmišljanje, a vjerujem da čak ni tada ne bih znala odgovor.

Počevši od sredine prethodnog milenijuma, pa preko—za internacionalni sistem—uticajnog Bečkog kongresa održanog 1814-1815. godine, sve do sadašnjeg trenutka, Beč se istakao kao jedan od najznačajnijih diplomatskih centara, kako u Centralnoj Evropi, tako i na širem međunarodnom planu. U tom smislu, glavni grad Austrije predstavlja središte u kom se ukrštaju i prepliću različite kulture, tradicije, jezici, kao i politička poimanja, te je uvijek inspirativno živjeti i studirati u jako dinamičnom socijalnom kontekstu. Preporuka sama po sebi je i činjenica da se Beč već nekoliko godina zaredom nalazi na vrhu liste gradova sa najboljim kvalitetom života u svijetu, a neki od indikatora koji na to ukazuju su kvalitet vode i vazduha, javnog prevoza, kulturnog života. U Beču se nalazi veliki broj pozorišta, biblioteka, palata i muzeja, koji oplemenjuju kulturno nasljeđe, ali i u kojima se reflektuje susret starih i novih epoha kroz prizmu brojnih manifestacija, izložbi i svečanosti; dodatni  podsticaj da se prepustimo čarima kulture i istorije je i pozamašan katalog popusta koji se nude studentkinjama i studentima.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primjeni u Crnoj Gori?

U okviru austrijskog obrazovnog sistema, akcenat je na sintezi teorije i praktičnog okvira. Studentima/kinjama međunarodnih odnosa se nudi mogućnost da stažiraju u međunarodnim organizacijama, diplomatskim i konzularnim predstavništvima, kao i privatnom sektoru, u zavisnosti od individualnih interesovanja. Stoga, u okviru Diplomatske akademije postoji Odjeljenje za razvoj, koje je orijentisano ka pružanju podrške i pomoći studentima/kinjama prilikom aplikacija za praksu ili posao. Tim ljudi iz Odjeljenja pregleda i pruža konkretne smjernice kako da poboljšamo naše biografije i motivaciona pisma, u svrhu kreiranja unikatne aplikacije koja će se izdvojiti među desetinama ili stotinama drugih. Još jedan korak u tom smjeru je i organizovanje radionica čije teme sežu od priprema za intervjue, preko inter-kulturalne komunikacije, sve do sastavljanja aplikacija za posao u međunarodnim organizacijama. Jednom godišnje se organizuje Karijerni dan, koji spaja studente/kinje sa potencijalnim poslodavcima: predstavnici/e brojnih kompanija, organizacija i institucija razgovaraju sa zainteresovanim studentima/kinjama ponaosob, te je tokom trajanja događaja moguće dobiti ponudu za posao ili stažiranje. U tom smislu, Odjeljenje za razvoj je esencijalna spojnica između naše akademske i profesionalne karijere, i ujedno element koji bih posebno izdvojila, a čija bi implementacija u okviru crnogorskog obrazovnog sistema unijela novu dimenziju umreženosti i  posvećenosti.

Na fonu aktualne Kovid-19 pandemije, kreirana je radna grupa u okviru Akademije, koja okuplja administraciju i studente/kinje koji/e su završili/e studije medicine ili koji/e su pohađali/e pripreme za pružanje prve pomoći i sl., kao i sve zainteresovane osobe koje žele podijeliti ideje i doprinijeti stvaranju inkluzivnijih rješenja. Radna grupa je organizovala brojne sastanke na kojima se odlučivalo o modelu nastave i provjera znanja, a svake sedmice su za studente/kinje i osoblje Akademije organizovana i besplatna testiranja na korona virus. Implementirane procedure, koje su postavile bazu za razmjenu različitih idejnih rješenja i preporuka, su nam pomogle da se znatno olakša naša tranzicija i dejstvovanje u okviru pandemije.

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura zemlje u kojoj studirate od istoga u Crnoj Gori?

U jednom od prethodnih odgovora sam govorila o bogatom kulturnom, istorijskom i umjetničkom nasljeđu u Beču. U tom svijetlu, organizuje se sijaset izložbi, predstava, operskih izvođenja, i to je ono što zaista krasi ovu državu. Ljudi cijene obilatu ponudu svečanosti, te se u velikom broju na njih i odazivaju, u njima učestvuju i uživaju. U okviru viševjekovne bečke tradicije se i organizuje i sezona raskošnih balova, kada grad blista u bajkovitim bojama elegantnih odjevnih predmeta i zlatnih nota koje ispunjavaju vrijeme i prostor.

Poštovanje i čuvanje životne sredine koje se, između ostalog, ogleda kroz upotrebu eco-friendly prevoznih sredstava i cegera za kupovinu, kao i odlična umreženost prijestonice u vidu efikasne metro mreže, se izdvajaju kao pogodnosti ambijenta, uz povoljne semestralne karte koje se nude kako austrijskim, tako i međunarodnim studentima/kinjama sa boravištem u Beču. Samim tim, omogućeno nam je da u gradu—za 75 eura po semestru—neograničeno koristimo javna prevozna sredstva poput metro-a, autobusa, tramvaja. Navedene stavke ukazuju na činjenicu da se studentska populacija veoma cijeni i da se naša uloga u društvu prepoznaje i ohrabruje kroz formulaciju, implementaciju i evaluaciju javnih politika.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Beču?

Austrijska prijestonica predstavlja sintezu različitih strana svijeta i mikrokosmos širokog spektra kultura, jezika, tradicija i nacija. Blizina Crnoj Gori, ali i evropskim centrima je takođe benefit studiranja u Austriji. Pritom, rijetko će vam se javljati nostalgija za balkanskom kuhinjom ili nekim od jezika koji se govore na prostoru Balkana, s obzirom na to da su oba aspekta prilično frekventna u Beču.

Kontekst prožet bogatim kulturološkim i umjetničkim elementima, kvalitetnim visokoškolskim obrazovanjem, i mogućnošću da učite/usavršavate njemački jezik, preporučuje Beč kao istaknutu studentsku destinaciju. Već boravak u Beču je sam po sebi poseban, a komponenta studija čini da sam svakim danom sve više naklonjena i privržena ovom gradu. Nadasve, neizmjerno sam zahvalna što Beč mogu nazvati svojim drugim domom i što koračam alejama grada, koji na svakom koraku odiše istorijskim i umjetničkim sentimentom.

OCSI je u saradnji sa portalom Makanje pripremila niz intervjua sa našim lokalnim koordinatorima. Za početak, predstavljamo vam Jovanu Milošević, našu lokalnu koordinatorku za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku. Jovana je u Britaniji već osam godina, a trenutno je u Londonu na master studijama globalnog menadžementa u Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka.

 

Ono što ona posebno ističe jeste da joj je studiranje u inostranstvu omogućilo da se osjeća kao državljanin svijeta, upoznavajući druge kulture i prihvatajući različitosti. Iako se nekima London čini kao isključivo siv i tmuran grad, Jovana ga smatra magičnim i onim koji ,,ima određenu pokretačku energiju i dušu”.

Kako si se odlučila za studiranje u inostranstvu i kako vidiš da će to uticati na tvoje profesionalne i lične ciljeve?

Za studiranje u inostranstvu sam se opredijelila relativno mlada, nakon osnovne škole, tako da je moje obrazovanje u Ujedinjenom Kreljevstvu počelo od prvog razreda srednje škole. Nastavilo se na Univerzitetu Bristola, gdje sam završila osnovne studije politike i medjunarodnih odnosa, sa jednim semestrom razmjene na pariškom Univerzitetu SciencesPo, gdje sam se specijalizovala za Medjunarodnu Političku Ekonomiju. Sada sam konacno na završnoj godini master studija Globalnog Menadzmenta sa specijalizacijom u Međunarodnoj Strategiji na Univerzitetu LSE u Londonu.

Moj obrazovni put, kao i izbor istog, motivisan je sa više aspekata. Prvenstveno, uvijek sam imala kuriozitet prema novom i nepoznatom, shodno tome željela sam da oprobam život, lične i akademske izazove u različitim zemljama. Moji glavni prioriteti su bili ostvarivanje globalno akreditovanih diploma i obrazovanja sa zvaničnog aspekta, ali takođe i učenje jezika, upoznavanje ljudi i kultura širom svijeta, sa nezvaničnog aspekta. Britanija je, dakle bila moj izbor upravo zato što nudi za mene idealan spoj ove dvije komponente: obrazovanje Russel Grupe Univerziteta, sinonim sa najvisočijim međunarodnim standardima, zajedno sa diverzitetom studentskog tijela koje je obogatilo moj akademski, ali i privatni život kroz mnogobrojna prijateljstva sa ljudima sa svih krajeva svijeta.

Ovaj izbor i put jeste bio intenzivan i težak, ali je i nevjerovatno nagrađujući. Definitivno je da jeste uticao na moje profesionalne i lične ciljeve. Obrazovanje u inostranstvu mi je otvorilo vidike i čini me ponosnom da danas kažem da sam građanin svijeta, a ne samo moje zemlje Crne Gore. Naučio me je kako da poštujem i učim od ljudi sa različitim državljanstvima, kulturama, pogledima na život, etničkim, vjerskim i seksualnim identitetima, tako da trenutnu širinu mojih ličnih horizonata dugujem obrazovanju u multietničkoj i multikulturološkoj zemlji kao što je Britanija. Sa lične strane, obrazovanje u inostranstvu ostvarilo je i moj cilj sticanja emotivne inteligencije i cilj postajanja državljanina svijeta, izvan okvira zemlje u kojoj sam rođena, odrasla i koja je moja zona komfora. Sa profesionalne strane, obrazovanje u inostranstvu ostvarilo je moj cilj da se formiram kao akademski građanin i ekspert u oblastima politike i ekonomije, koje su me uvijek interesovale kao kodependne grane. Sa aspekta hobija, mogla sam ostvariti i moje ciljeve da se takmičim i treniram standardne i lationameričkle plesove u nacionalnoj ligi, što je za mene bilo veoma značajno. Važan uticaj je, takođe, imao i pritisak za sticanje radnog iskustva tokom studija koji je ovdje naročito naglašen, tako sam i stažirala u Indiji i Meksiku tokom studija, takođe radeći sa klijentima iz privatnog i javnog sektora na više projekata. Sve ovo me sada, na završetku studija, dovodi pred nove, jos uzbudljivije i ambicioznje ciljeve koji će se kristalizovati u narednim godinama moje karijere, koja će nadam se biti jednako internacionalna, profesionalno i lično obogaćujuća za mene kao mladu osobu.

Po tvom mišljenju, koje su najveće prednosti, ali i mane studija u Londonu?

Kao što sam već pomenula, akademski, profesionalni i lični razvoj su najveće prednosti. Studiranje sa ljudima iz, u projsijeku 50 zemalja po univerzitetskom smjeru, je ogromna prednost, kao i resursi Russel Groupe univerziteta. Studentski život je ovdje sinoniman sa mnogo rada, ali i divnim druženjima, univerzitetskim sportskim timovima i putovanjima.

Međutim, druga strana priče, objektivno govoreći, jeste ogroman pritisak, stres i intenzitet studiranja u kontekstu gdje se greške i pad u performansu direktno reflektuju bez mnogo prilike za popravku. Takođe, preduslov za lijep studentski život jeste uklapanje sa ljudima koji su dosta drugačiji od svega što možemo sresti u Crnoj Gori. Tako da mane studiranja ovdje mogu biti usamljenost u velikim gradovima ukoliko se student najbolje ne uklopi i ne pronađe u cijeloj priči. Kulturološki šok i adaptacija su definitivno među glavnim izazovima. Osim toga, bilo bi neiskreno od mene da ne priznam da vrijeme i klima u, stereotipično znanom kao ,,sivi London”, jesu ogromna mana naspram sunčane i plave Crne Gore.

Kako bi prokomentarisala obrazovni sistem po kom studiraš i šta bi voljela da se od toga primjeni u Crnoj Gori?

Britanski sistem u kom studiram je jako orjentisan na pratktičnu primjenu znanja i akademskog obrazovanja i upravo to je komponenta koju bih voljela da se više primijeni u Crnoj Gori. Na primjer, većina učenja se u praksi obavlja individualno na nedeljnom nivou, jer nakon predavanja imamo zadata čitanja od četiri do šest akademskih žurnala po predmetu, koji su jako savremeni i bave se primjenom, kritikom ili refinisanjem teoretskog znanja umjesto isčitavanja konkretne knjige kao ‘fiksnog gradiva’ za svaki predmet. Nakon toga se o relevantnosti, kritikama i primjenama raspravlja u manjim seminarskim grupama svake nedelje i aktivno učešće u seminarima je obično dio finalne ocjene za svaki predmet, kao dodatak esejima, prezentacijama i finalnim ispitima. Kroz ovaj proces studenti zaista postaju aktivan dio trenutne akademske i profesionalne discipline za koju su opredijeljeni i svjesni su retrospektivnih, ali i najsavremenijih, trenutnih dešavanja, razvoja i budućih predikcija. Takođe, konstantan rad na CV-ju, mrežama povezivanja sa starijim alumnistima univerziteta koji u tom trenutku imaju ozbiljno radno iskustvo u velikim Londonskim firmama zaista forsira kostantno razmišljanje i razvoj studenata u njihovoj izabranoj disciplini. Shodno tome, smatram da bi uvod ovih dimenzija u sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori bio od visokog benefita za studente.

 

U čemu se razlikuje društveni ambijent i kultura u UK od istoga u Crnoj Gori?

Ambient i kultura su zaista jako različiti, ali to je i veliki dio čari ovakvog iskustva. Kao glavne razlike bih potencijalno naglasila individualnost i različitost, posebno u Londonu, jer je imigrantska populacija ogromna, tako da konstantno srijećete ljude koji imaju različita porodična, kulturološka i etnička porijekla. Takođe, samostalnost je ogroman dio društvenog ambijenta studenata, jer je u britanskoj kulturi standard je da se individue odvoje od porodice i žive same od osamnaeste godine, čak i presele u druge gradove i države. To u značajnom stepenu mijenja društvenu dinamiku mladih i čini prijateljstva mnogo značajnijim i intenzivnijim u uslovima gdje porodica obično nije u istom trenutnom okruženju.

Zbog čega bi ti preporučila studentima da odaberu studiranje u Londonu?

Moja puna preporuka Londona kao grada za studiranje je definitivno pristrasna, jer ja apsolutno obožavam ovaj grad i osjećam da mi je pružio mnogo. Preporučila bih London zbog ogromnog broja prvoklasnih univerziteta sa visokim svjetskim rangiranjem. Zbog toga što je zaista grad koji nikad ne spava i koji sadrzi priliku da se pronađete kao osoba – ma kakva vaša interesovanja bila, profesionalno, akademski ili društveno. Tu je i širok dijapazon mogućnosti i ljudi sa sa istim interesovanjem i ambicijama, tako da upravo ta mogućnost da se razvijete u kom god smjeru poželite je iskustvo koje prosto ne mogu dovoljno nahvaliti riječima. Osim toga, London, čak i siv i kišovit tokom jesenjih i zimskih mjeseci, zaista jeste magičan grad, koji ima određenu pokretačku energiju i dušu. Od zauzetih biznis ulica London City-ja, do predivnih ogrominh parkova, šetališta uz Temzu, infrastrukture i arhitekture koja je drugačija u svakom naselju, pa sve do univerzitetskih kampusa, bibloteka, sportskih terena i raznovrsne ponude mjesta za izlazak i druženje, London zaista jeste grad u kom vam nikada ne može biti dosadno i nikad ga ne mozete znati u potpunosti, čak i nakon godina života u njemu.